Kako stvoriti nove turističke proizvode kontinentalnog turizma na primjeru dobre prakse lokalnih poduzetnika, razvojnih agencija i TZ-a pokazali su sudionici tribine u sklopu Uzleta. Direktor TZ Koprivnica Renato Labazan smatra da problem leži u sustavu turističkih zajednica i definiciji destinacije. “Kažu da je problem što Koprivnica nije destinacija. Kao geograf znam da u administrativnim okvirima Koprivnica ne može biti destinacija. Turistička zajednica ne smije stupiti van tih granica. TZ Koprivnica najveća je po projektima, financijama od svih u županiji, a ima najmanji prostor na koji može utjecati. Koprivnica je domicilni lokalitet, ne smijete previše ići van okvira. Prije desetak godina pokrenuo sam klaster županija iz cijele Hrvatske, a iz HTZ-a su izjavili da radim ‘paraorganizaciju’. Turističke zajednice jedna drugoj su konkurencija”, rekao je Labazan. S obzirom na to da je on idejni začetnik Renesansnog festivala, kaže da je riječ o trnovitom putu jer se bore s reklamama i marketingom, a i činjenicom da se Festival odvija kad i manifestacije u većim gradovima pa nastoje naći bolji i atraktivniji način brendiranja proizvoda, grada i događaja. Treba nam snažnija akcija s Gradom i institucijama, aktivni smo cijele godine, promoviramo cijelu priču i drugim manifestacijama”, kaže Labazan. Zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž spomenula je potpore lokalcima i natječaje Ministarstva turizma, za koje kaže da novac uglavnom odlazi na uređenje plaža te da su sredstva koja su prijavitelji mogli ostvariti 30-100.000 kuna. “U Podravini je devet turističkih zajednica, veći bi efekt bio kad bismo imali jasnije definirane stvari od Ministarstva i kreativnije osmišljene natječaje kako bi se mogli financirati i sadržaji u kontinentalnom turizmu. Jedan od naših projekata je integrirana turistička ponuda, što znači da će se putnik moći registrirati s jednom karticom i proći sve povijesne manifestacije, institucije, imati popuste, integrirani prijevoz, radit će se i na unapređenju biciklizma. Ovakvo će povezivanje donijeti sinergetski efekt samom razvoju turizma. Pratimo kulturni i kreativni turizam, to se jako razvija u EU. Radimo na raznim projektima poput stvaranja kulturne ponude Muzeja prehrane s modernim atrakcijama vezanima uz temu hrane”, navela je Ostriž. Vlasnica OPG-a Sunčano selo Helena Hećimović opisala je kako to postiže. Započeli su kao kamp za djecu za učenje engleskog jezika, što se i dalje provodi, a danas imaju prenoćište koje obuhvaća tradicionalne građevine iz prošlog stoljeća, igralište za razne sportove, brijačnicu, kovačku, stolarsku i bačvarsku radionicu.

“Nove turiste zanima tradicija, a popunjenost nam je porasla otkad smo omogućili preko interneta i bookinga da turisti vide kamo idu. Zahvaljujući i već spomenutim manifestacijama popunjeni smo gotovo cijelo vrijeme. Spavati kod kralja i kraljice Renesansnog festivala nije svakodnevno iskustvo”, kaže Hećimović. Ona se slaže da treba raditi na povezivanju regije i zajedničkoj promociji i brendiranju proizvoda. “Nedostaje nam samosvijesti. Koprivničani ne cijene što imaju, uvijek mislimo da su drugi bolji, to je teško iskorijeniti”, smatra Hećimović. S njom se složio Tihomir Želimorski, vlasnik obrta Stari zanati čija je atrakcija labirint od slame i kukuruza, u sklopu koje će održati i berbu kukuruza da predstave tradicijske komponente od polja do stola. Smatra da ljudi čekaju da netko drugi počne s nekim projektom. “Ljudi će rijetko sami početi s nečim, zato su ih naši projekti šokirali na početku, a danas su atrakcija. Osim financijske pomoći potreban je samo rad. Podravski bazen pun je kreativnih ljudi s vizijama i idejama, ali se boje, trebamo potaknuti ljude. Potrebna je i bolja komunikacija i suradnja s Ministarstvom turizma”, zaključio je Želimorski.