Privatni sektor ove se godine suočio s mnogim šokovima na tržištu koje je donijela inflacija, rastući troškovi sirovina i energenata te prilagodba poslovanja na uvođenje eura. Kako su se poduzetnici snašli u tome i je li im poslovanje u Hrvatskoj bolje ili gore u odnosu na prije?

Otvaranje nakon Covida-19 pomoglo je oporavku, posebno hrvatskom turizmu kao grani s velikim utjecajem na BDP. Rasla je zaposlenost, posebno u turizmu i ICT-u, rasle su i plaće iako nedovoljno da anuliraju utjecaj inflacije. Izvanredne okolnosti posljednjih godina povećale su otpornost i stupanj digitalizacije hrvatskog gospodarstva.

Okruženje ipak nije povoljno i mnogo je neizvjesnosti vezano uz budućih godinu, dvije. Unatoč inflaciji, još uvijek smo u fazi visokog rasta, međutim primjećuje se usporavanje kako u Hrvatskoj, tako i na ključnim izvoznim tržištima. Nitko stoga ne može biti opušten i reći bila je solidna godina jer je ono pred nama neizvjesno.

Što strane tvrtke ističu kao najveće zapreke u poslovanju u Hrvatskoj i gdje su najveći potencijali za napredak?

Izazovi su prije svega vezani za javnu administraciju i pravnu sigurnost. Ako ulaganje zahtijeva značajniju potporu javnog sektora u smislu dozvola, priključaka, veća je vjerojatnost da se procesi zakompliciraju i traju više od planiranog. Velik utjecaj na trajanje i transparentnost procesa u javnoj upravi može imati digitalizacija, ali je ona u javnom sektoru sporija unatoč tome što sredstava ima.

Utisak je da javni sektor želi što više procesa digitalizacije napraviti sam. To nije optimalno iz više razloga. Privatnom IT sektoru su procesi digitalizacije core business i ima više iskustva, znanja i ljudskih resursa koje mogu platiti u skladu s tržišnim trendovima.

Odabir da se većina procesa digitalizira uz oslonac na vlastite resurse, usporava digitalizaciju nužnu za cijelo društvo. Mislim da bi bliža suradnja javnog i privatnog sektora bitno ubrzala nužne procese.

Američka gospodarska komora već se godinama zalaže za porezno rasterećenje i predvidivost poreznih propisa. Kako gledate na uvođenje novog poreza na dodatnu dobit?

Najava uvođenja novog poreza na dodatnu dobit došla je kao iznenadna i neugodna vijest. Smatramo je u suprotnosti s pozitivnim rezultatima koje je Republika Hrvatska postigla kroz nekoliko krugova porezne reforme u cilju rasterećenja gospodarstva.

Suprotna je i naporima koje je Vlada RH do sada uložila za postizanje porezne stabilnosti i predvidivosti obzirom da je Vlada do sada vodila računa da izbjegne retroaktivnu primjenu zakona te da nove zakone priprema i najavi dovoljno unaprijed.

Čemu razgovarati o pozicioniranju  Hrvatske kao ulagačke destinacije ako se mijenjaju pravila tijekom utakmice, a zna se da ulaganja traže predvidljivost?

Kakva su vaša predviđanja za sljedeću poslovnu godinu i može li država povući neke poteze kojima bi olakšala poslovanje privatnom sektoru?

Povećanje neoporezivih primitaka tijekom 2022. povoljno utječe, međutim ne može nadoknaditi potrebno rasterećenje plaća. Nužno je zaustaviti odljev radne snage, a posebno visoko stručne radne snage, te je potrebno ići i na rasterećenje viših dohodaka.

Znatnim dijelom, industrije visoke dodane vrijednosti, već na razini stručnjaka, ulaze u viši porezni razred. To su industrije budućnosti koje Hrvatsku čine konkurentnom. Svakako su tu i opcijske dionice. Većinu hrvatskog gospodarstva čine društva s ograničenom odgovornošću, a mlade visokotehnološke kompanije koje imaju priliku postati novi jednorozi su isključivo u tom organizacijskom obliku. Jasno je da je širenje opcijskih planova na društva s ograničenom odgovornošću važna mjera koja je potrebna hrvatskom privatnom sektoru u 2023.

Smatrate li da će strane tvrtke u Hrvatskoj u 2023. širiti proizvodnju, zapošljavati i ulagati? O čemu to ovisi i kako Hrvatska stoji po tom pitanju u usporedbi s ostalim zemljama u regiji?

Bila bih vrlo optimistična oko novih ulaganja unatoč mogućoj predstojećoj recesiji da nema najave poreza na dodatnu dobit. Gotovo sva poduzeća koja ulažu u Hrvatsku imaju dugoročnu posvećenost ovom tržištu i vide ga kao platformu za izvoz na druga tržišta.

To je vrlo dobra osnova za rast plaća, transfer tehnologija i znanja što povećava konkurentnost cijelog gospodarstva. Nenadani iskoraci poput najavljenog poreza na dodatnu dobit narušavaju povjerenje i postojećih i potencijalnih ulagača.

* Sadržaj omogućila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj – AmCham Hrvatska