Globalni ulazak u visokotehnološko društvo donosi porast zahtjeva za patentnu zaštitu i potrebe kompanija da same upravljaju novom vrstom tehnologije tako postaju dominantne.

Što se Hrvatske tiče, ovo nije skroz dobra priča pa će kroz veće poticaje trebati više raditi na ulasku u korpus prijavitelja patenata.

To je prema profesorici Romani Matanović Vučković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ulaznica kojom se još stignemo uključiti u dobre trendove inovatorstva da bismo bili među onima koji diktiraju trendove, što jamči snažnu ekonomiju u budućnosti.

Prema statistici Europskog patentnog ureda (EPO) – Patentni Indeks 2020., lani je bilo zaprimiljeno ukupno 180.250 patentnih prijava, što je uz pad od 0,7% malo ispod rekorda iz 2019. Samsung, Huawei i LG na vrhu su ljestvice podnositelja prijava patenta, dok su inovacije u području zdravstvene skrbi glavni pokretač europskih patentnih prijava.

Medicinska tehnologija vodeća je po broju izuma, a farmaceutski proizvodi i biotehnologija područja su s najbržim rastom u 2020. I dok digitalne tehnologije ostaju jake, transport pada. Usto, pokazuje se snažan rast iz Kine i Južne Koreje, kao i da europski, japanski i američki izumitelji podnose manje prijava.

Predsjednik EPO-a António Campinos smatra da je potražnja za patentnom zaštitom i dalje velika, dok su inovacije, podržane snažnim sustavom zaštite intelektualnog vlasništva pokretač oporavka.

Prema glavnom ekonomistu EPO-a Yannu Ménièreu, EPO se i sam pokazao otpornim u odnosu na pandemiju, a lani su odobrili 133.715 patenata, 3% manje nego 2019., no i dalje drugi najviši rezultat.

Za glavnu ravnateljicu Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljanu Kuterovac rezultati pokazuju da gospodarska kriza izazvana pandemijom zasad nije imala značajan generalni negativni učinak na ulaganje u inovacije globalno.

I dalje je, kaže, gotovo nepromijenjen interes za zaštitu inovacija na europskom tržištu, od ključnih azijskih gospodarstava (Kina i Koreja bilježe rast od cca 9%) i SAD-a (pad od 4%) te europskih država članica EPO-a (neznatan pad od 1%).

Također, rezultati jasno ukazuju na pojačan interes za ulaganja u inovacije iz medicinske tehnologije, farmacije i biotehnologije, kao rezultat pandemije, odnosno za odgovarajuću patentnu zaštitu tih inovacija na europskom tržištu.

“Za Hrvatsku kao članicu EU i Europske patentne organizacije i dijela europskog tržišta to znači da s jedne strane postoji potencijal za privlačenje stranih ulaganja radi komercijalizacije zaštićenih patenata, a s druge strane da je europsko tržište vrlo konkurentno te treba voditi računa i o zaštiti vlastitih ulaganja u inovacije”, kaže Kuterovac.

Statistike EPO-a koje se odnose na prijave za Europski patent iz Hrvatske po njoj pokazuju da naše gospodarstvo i dalje zaostaje u korištenju sustava patentne zaštite. Iako je prema broju prijava za europski patent Hrvatska u 2020. imala porast od 15,8% (s 19 na 22 prijave), to ju i dalje svrstava na posljednje 27. mjesto od 27 članica EU, odnosno na 34. mjesto između 38 članica EPO-a (iza su Srbija, San Marino, Sjeverna Makedonija i Albanija).

U odnosu na broj prijava na milijun stanovnika Hrvatska je s 5,2 prijave na 43. mjestu među Top 50 zemalja iz kojih je EPO u 2020. zaprimio prijave, za usporedbu s npr. Slovenijom koja je 19. sa 78,5 prijava.

U kontekstu reindustrijalizacije, industrije 4.0 i zelenih tehnologija te povećanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, naša sugovornica ističe potrebu da domaći gospodarski, poduzetnički i inovacijski sektori vode više računa o zaštiti ulaganja u inovacije i jačanje konkurentnosti, putem zaštite i upravljanja svojim intelektualnim vlasništvom, u ovom kontekstu prvenstveno patenata.