Izravna strana ulaganja u banke, telekome i turizam Hrvatskoj nisu donijeli rast i Vlada mora početi privlačiti potpuno drugi tip ulaganja, ona u istraživanje i razvoj, tvrdi Alan Paić, voditelj OECD-ove investicijske povelje za jugoistočnu Europu.

Taj stručnjak za konkurentnost porijeklom iz Hrvatske, koji radi u OECD-u u Parizu, na konferenciji Dan otvorenih integracija 2013. istaknuo je da je nova prilika ta što danas investitori traže znanje koje im je nužno za pametan rast.Paić pojašnjava da to nije nemoguće jer je Pliva od Teve uspjela privući više od 10 milijuna eura za Centar za istraživanja i razvoj u Zagrebu. Navodi da Teva danas ima svega tri istraživačka centra u Indiji, Kini i Hrvatskoj, a navodno najsloženiji problemi dolaze u Hrvatsku. "Hrvatska je prije krize imala gospodarski rast, ali je on bio ispod potencijala. Imala je i visoku razinu izravnih stranih ulaganja i to na nivou drugih tranzicijskih zemalja, ali danas zaostaje jer su ta ulaganja išla u industrije koje nemaju veliku korist za društvo", kaže Paić. Pojašnjava da nisu sva ulaganja jednako korisna. Na dno po korisnosti svrstava strana ulaganja u banke, telekome i proizvodnju koksa i naftnih derivata, koji su na taj način samo kupovali novo tržište za svoju robu, a po strukturi takva ulaganja čine oko 70 posto svih izravnih investicija u Hrvatsku. "To je pak čisti paradoks, jer Hrvatska nije velika i njeno tržište je jako malo", kaže Paić.

Iduća po korisnosti, dodaje, su ulaganja u resurse, što su u Hrvatskoj vode, šume i obala, odnosno poslovanje s nekretninama, hotelima, restoranima i proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda te naftni resursi. Među najkorisnijim investicijama, naglašava Paić, su one u efikasnost proizvodnje. Navodi da je po tome poznata Kina, ali i dobar dio zemalja jugoistočne Europe. Negativna strana takvih ulaganja je jeftina radna snaga u čemu Hrvatska nije, tvrdi Paić, a ne bi ni trebala biti konkurentna. "Zato bi Vlada trebala početi privlačiti ulaganja koja traže znanje. Statistika pokazuje da su do sada takva ulaganja najviše išla u proizvodnju kemikalija i druge industrije poput IT-a i biotehnologije. No, takav oblik ulaganja, do sada je u ukupnoj strukturi izravnih stranih ulaganja činio manje od 15 posto udjela", zaključuje Paić.