Iako energetika neumitno ide prema održivosti i obnovljivim izvorima, tradicionalni stupovi energije, nafta i plin, će još dugo činiti važnu sastavnicu svakog energetskog miksa, rečeno je na diskusiji Nafta i plin u sklopu konferencije o snazi hrvatske energetike.

Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacroa, zadovoljan je što je i nova energetska strategija prepoznala važnost plina. "Prirodni plin ima veliku ulogu u prometu, primjer Italije je najbolji. Tu se ne radi samo o LNG-u koji će doći nego i o stlačenom prirodnom plinu (CNG) koji već imamo i samo treba izgraditi više punionica za kamione i autobuse", kaže Zovko. Dodaje da će Plinacro imati značajne investicije u svoju infrastrukturu, 700-800 milijuna kuna u plinovode koji će omogućiti da se plin s LNG terminala plasira na tržište.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin svjestan je da je transformaciju na zelenu energiju nemoguće provesti brzo te da u međuvremenu treba koristiti naše potencijale, posebice u plinu. "Plinska infrastruktura je u Hrvatskoj izgrađena vrlo kvalitetno te bi je trebalo više koristiti. Energetska neovisnost je važna jer se stanje na tržištu stalno mijenja, zbog tržišnih i sve više političkih razloga, te će nam LNG terminal dati dodatnu sigurnost", kaže Pudić.

Upozorio je da je infrastruktura punionica presudna za razvoj bilo koje vrste čistih tehnologija u prometu. Ivana Ivančić, članica Uprave PPD-a, kaže da nisu zadovoljni sadašnjom pozicijom plina kao energenta u energetici i društvu. "Treba se više poraditi da plin postane tranzicijsko gorivo, sektor prometa može povećati korištenje plina. Strategija predviđa značajne investicije u infrastrukturu, zgradarstvo i električnu energiju, a da nije na pravi način obrađen njihov utjecaj na gospodarstvo i zelenu tranziciju", ističe Ivančić. 

Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska navodi da nova energetska strategija, na čijoj izradi je sudjelovala, radi balans svih energetskih potencijala te daje prostor za razvoj svih segmenata. "Ciljevi su postavljeni malo preambiciozno, no vrijeme i tržište će pokazati", kaže Dorić. Dodaje da je važnost LNG-a u činjenici da omogućuje prelazak prometa na čistu tehnologiju jer teški kamioni i brodovi bi ga mogli koristiti za pogon.

No, to podrazumijeva, kaže, izgradnju infrastrukture koja će obuhvatiti punionicu na svakih 400 km ceste i punionicu u svakoj luci.  Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine upozorava da treba voditi brigu o energetskim potencijalima Hrvatske. "Znam da je sad fokus na transformaciji na niskougljične tehnologije i OIE, ali imamo značajne kapacitete naftnih i plinskih polja. Nafta je resurs koji će biti značajan još dugo. Možda će se u prometu osobnih automobila nešto skoro promijeniti na prelasku na nove tehnologije, ali imamo kamione, brodove i avioni koji će još dugo vremena koristiti naftu kao energent", kazao je Glavaš. 

Prirodni plin i OIE dominirat će 20 godina

Prirodni plin i OIE dominirat će globalnim energetskim miksom narednih 20 godina, dok će ugljen i nafta značajno padati, kazala je Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska u prezentaciji  Strateški izazovi i potencijali tržišta plina. "U proteklih 10 godina prosječna stopa rasta je bila 2,3%, a nastavit će se i ubuduće. U EU se očekuje pad potrošnje plina, a isti trend očekuje i Hrvatsku. U EU se očekuje da će potrošnja pasti s 482 milijarde kubnih metara u 2017. na 408 milijardi do 2040. Konstantno raste ovisnost o uvozu energije, u 10 godina porasla je s 43 na 53,6%, u plinu i više, s 43,4 na 70%, a do 2040. bi to moglo dosegnuti i 90%", kazala je Dorić. Trenutačno je domaća proizvodnja plina 30-40%, a ostatak se uvozi dok je prije 10-ak godina bilo obratno. No, pojašnjava, intenzivirala su se nova istraživanja plinskih i naftnih nalazišta koja bi mogla opet ojačati domaću proizvodnju, do 2030. i na 50 posto potreba. (D. Bičak)