Od početka primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, odnosno od 2019. godine do danas, na centralnu platformu za razmjenu eRačuna koju za državu vodi Financijska agencija (Fina), registrirana su 21.402 poslovna subjekta te 5978 obveznika javne nabave. Pritom su obveznici javne nabave razmijenili gotovo 10 milijuna eRačuna, što predstavlja presedan u digitalizaciji poslovanja kako poslovnih subjekata, tako i tijela državne i javne uprave.

Brojke stalno u porastu

Navodi to Maja Radišić Žuvanić, voditeljica Službe za digitalno gospodarstvo pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (Mingo), koju, kako kaže, veseli pozitivan trend i prepoznavanje prednosti digitalizacije poslovnih procesa. Danas Mingo bilježi 15 registriranih posrednika za razmjenu eRačuna koji su usklađeni s pravnim propisima i EU normom za eRačun – Fina, Hrvatska pošta, Hrvatski telekom, mStart, Elektronički računi (Moj-eRačun), Megatrend Redok (Omnizon), Hitra produkcija dokumenata, Editel Adria, POS, Optim IT, DB informatika, Pondi, IE računi, C Lab, Appfactory.

“Glavna karakteristika eRačuna je njegova transparentnost i ušteda danas nam najvažnijeg resursa, a to je – vrijeme. U postupcima elektroničkog fakturiranja, od prednosti za dobavljače tj., izdavatelje eRačuna, tu su svakako smanjeni administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu, a i brže naplaćuju svoje usluge, radove i robe. Prednost za primatelje eRačuna svakako je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske greške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa”, navodi Radišić Žuvanić, dodajući da iako je eRačun najčešće razmjenjivan elektronički dokument, nije jedini bitan jer bi, ističe, bilo oportuno digitalizirati čitav set dokumenata iz opskrbnog lanca kako bi efekti digitalizacije i automatizacije poslovnih procesa bili potpuni.

Mingo je inače nadležan za razmjenu eRačuna u segmentu B2G ili business to government i G2G ili government to government, a korištenje eRačuna u B2B i B2G segmentu je, navodi Radišić Žuvanić, u apsolutnom porastu, uz pretpostavku da će u istom smjeru ići i povećanje volumena razmjene B2C ili business to customer eRačuna. “Za to treba još vremena i edukacije građana, odnosno potrošača te promjena paradigme vezano uz izdavanje papirnatih računa i ostalih dokumenata opskrbnog lanca (narudžbenica, otpremnica, primki itd.). Ne zaboravimo da je u RH obvezno samo izdavanje i zaprimanje eRačuna u postupcima javnih nabava, u B2B i B2C segmentu nema zakonske obveze za razmjenom eRačuna”, podsjeća.

U suradnji s Finom, Mingo je od početka primjene Zakona održao više od 150 edukativnih radionica na temu eRačuna, koje su prema Zakonu bile namijenjene obveznicima javne nabave te poslovnim subjektima, a ne građanima, jer ne postoji zakonska obveza da se građanima izdaju isključivo eRačuni, pa je taj segment u nadležnosti Ministarstva financija.

Neki razmjenjuju direktno između sebe

“Međutim, danas više nema zapreka da se i B2C segment fakturiranja ne realizira u svom punom opsegu, iako kod građana/potrošača i dalje postoji određeni oprez i doza nepovjerenja pri kupovini online, pa tako i prema zaprimanju isključivo eRačuna. Ipak su godine izdavanja papirnatih računa i popratnih dokumenata stvorile jednu praksu i paradigmu koju je teško samo tako promijeniti”, smatra Radišić Žuvanić. U doba digitalizacije, internetskih platformi i društvenih mreža, digitalizacija poslovnih procesa, nije više izbor već dužnost i obaveza, kako smatra naša sugovornica, a sve kako bismo držali korak sa svjetskim ekonomijama, za što imamo sve predispozicije i know-how u našim IT tvrtkama. “Vrlo je interesantan podatak kako je oko 25.000 eRačuna zaprimljeno na centralnu platformu preko PEPPOL mreže od strane inozemnih dobavljača, što dodatno govori o interesu za prekograničnom razmjenom eRačuna. Budućnost eRačuna zasigurno je u uzlaznoj putanji u svim segmentima i sada nam je prilika iskoristiti stečena znanja i praksu za daljnju afirmaciju eRačuna i ostalih eDokumenata u lancima opskrba”, kaže Maja Radišić Žuvanić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Direktorica Sektora komercijalnih digitalnih rješenja u Fini, Andreja Kajtaz, navodi kako je trenutno oko 55.000 registriranih izdavatelja koji su barem jednom poslali e-račun preko centralne platforme prema javnim naručiteljima. Postoji i, kaže, određeni broj korisnika koji zasigurno nikada nisu poslali e-račun prema javnom naručitelju i zbog toga nisu evidentirani na centralnoj platformi, ali zasigurno razmjenjuju e-račune između svojih poslovnih partnera, pa egzaktna brojka takvih korisnika nije poznata. “Svaki od informacijskih posrednika vjerojatno ima svoju evidenciju, a sigurno postoje i tvrtke koje e-račune razmjenjuju direktno između sebe, korištenjem direktnih međusobnih konekcija. Iako se Zakonom o elektroničkoj razmjeni računa regulira izričita obveza prema javnim naručiteljima, nedvojbeno je da je isti potaknuo poslovne subjekte da e-račune razmjenjuju i između sebe. Stoga možemo zaključiti da je, prije svega, taj propis potaknuo i širu primjenu. Koronakriza je sama po sebi utjecala na to da elektroničko poslovanje postane imperativ, a ne samo dobrovoljni odabir, dok je razmjena e-računa proces na koji se digitalizacija svakako odnosi. Zbog koronakrize, ali možda i potpuno neovisno o njoj, potrebe i potražnja za razmjenom e-računa svakako rastu”, smatra Kajtaz. U Fini procjenjuju da će porast broja koji između sebe razmjenjuju e-račune biti sve veći, a takav trend već postoji u tvrtkama koje e-račune svakodnevno koriste u svom poslovanju i motiviraju svoje poslovne partnere na prelazak na ovu vrstu digitalnog procesa. “Porastu broja korisnika će svakako doprinijeti promocija i edukacija svih nas koji smo se specijalizirali u razmjeni e-računa, pa možemo reći da je to za nas, informacijske posrednike, kontinuirani zadatak i imperativ”, ističe.

Servis Moj-eRačun od 2014. godine nudi ovaj tip rješenja na tržištu, a kroz 2018. i 2019. godinu, uz uvođenje Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, porastao je interes ljudi za eRačun. Udio eRačuna koji idu preko servisa Moj-eRačun prema Centralnoj platformi je oko 250.000 mjesečno, no to je isključivo B2G sektor. Broj elektroničkih dokumenata koji se njihovim posredništvom razmjenjuju u B2B sektoru. kreće se oko milijun mjesečno. S više od 95.000 korisnika koji šalju i primaju eRačune i druge digitalne dokumente, odnosno koriste neke od drugih usluga, pozicionirali si se kao najveći privatni informacijski posrednik. No, ono što servis Moj-eRačun izdvaja je širina komplementarnih usluga, sustavi Moj-DMS i Moj-eArhiv, usluga Moj-BI koja je jedini automatizirani sustav informiranja o statusu blokade te razvoj ostalih knjigovodstvenih isprava u elektroničkom obliku. Servis Moj-eRačun omogućava potpunu infrastrukturu za sve poslovne subjekte koji žele potpuno administrativno rasterećenje kroz primjenu digitalnih usluga, bilo da žele koristiti usluge pojedinačno ili ih žele implementirati u svoje postojeće informacijske sustave.

Kako navodi Marko Emer, predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun, ovo tržište trenutno obuhvaća oko 150.000 poslovnih subjekata i javnih naručitelja koji svakodnevno zaprimaju i šalju eRačune. No, kako naglašava, iz primjene eRačuna razvijen je cijeli niz komplementarnih usluga kojima je započeta digitalna transformacija poslovanja. “Servis trenutno broji oko 18.000 pošiljatelja i nešto više od 90.000 primatelja eRačuna, a njihov udio u korištenju drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava, poput eOtpremnice, eOdobrenja, eNarudžbenica, odnosno servisa Moj-eArhiv i Moj-DMS, a u posljednje vrijeme i usluge Moj-BI, također je nekoliko desetaka tisuća. Prostora za daljnje širenje primjene eRačuna još uvijek ima, posebice među MSP-ovima, no vjerujemo kako je krucijalno da se postupak digitalizacije administrativnog poslovanja ne zaustavi samo na primjeni jednog elektroničkog dokumenta, nego da subjekti koji su digitalizirali taj segment, digitaliziraju i ostale dokumente i poslovne procese kako bi ostvarili najveću korisnost transformacije”, ističe Emer.

U servisu Moj-eRačun primarno su okrenuti MSP-ovima koji u Hrvatskoj čine 98% tržišta, no jednako, kaže, uspješno integriraju i vlastita rješenja u informacijske sustave najvećih domaćih kompanija, poput Gumiimpex-GPR, INA-e i drugih.

Nesmetano i za vrijeme lockdowna

“To je jedna od naših prednosti na kojoj smo razvili brend Moj-eRačun jer smo ponudili rješenje koje kvalitetno i jednostavno mogu koristiti tvrtke s pet zaposlenih i velike kompanije. Neki od prvih korisnika servisa Moj-eRačun bila su komunalna društva, primjerice Vodovod grada Vukovara još od 2015. godine, Gradska plinara Zagreb također prije nego je uveden Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, ali i brojne druge jedinice lokalne samouprave. S nekima od njih sudjelovali smo i na CEF projektu kroz smo digitalizirali cjelokupni proces upravljanja elektroničkim računima u Gradu Sisku te općinama Jasenovac i Kalinovac”, navodi Emer.

Servis korisnicima omogućava potpunu digitalizaciju cijelog dobavnog i financijskog lanca, odnosno razmjenu eNarudžbenice, eOtpremnice, eOdobrenja, eOdgovora i drugih elektroničkih poslovnih dokumenata koje ne proizlaze samo iz potreba provedbe javne nabave, nego i uobičajenog poslovanja u realnom sektoru. Kruna svega je, kaže Emer, sustav Moj-DMS koji omogućava zaprimanje digitalnih dokumenata, njihovu obradu, potpisivanje i likvidiranje u takvom strukturiranom formatu, što osigurava da se s elektroničkom ispravom upravlja kako to propisuje Zakon o elektroničkoj ispravi.

“Ova nam je kriza pokazala koliko znači kada je arhiv u elektroničkom obliku, kada mu možemo pristupiti gdje god se nalazili pomoću korisničkog ID-a i lozinke, koji pretražujemo ključnim riječima ili nekim drugim indeksima i sve tražene podatke imamo odmah. Pokazala se potreba i za drugim informacijskim sustavom servisa, Moj-DMS, koji omogućuje suradnju na dokumentu unatoč dislociranosti, odobravanje, potpisivanje, likvidaturu i pregledavanje digitalnih dokumenata, bez obzira je li ured na mjestu sjedišta ili na zaslonu mobitela zaposlenika tvrtke. Korisnici koji su prije započeli s digitalnom transformacijom kroz navedene usluge, mogli su tijekom lockdowna nastaviti nesmetano raditi iz svojih dnevnih boravaka”, navodi Emer, dodajući da mnogi primatelji eRačuna još uvijek nisu svjesni koristi koje mogu uživati iz pravilne primjene zbog čega se, iz neznanja ili nepažnje, nalaze u sukobu sa zakonom. “Spomenuli smo primjer likvidature i pohrane eRačuna i to je ono gdje se rade najveće greške jer brojni primatelji i dalje printaju PDF prikaze eRačuna, vlastoručno ih potpisuju i spremaju u registrator ili ponovno skeniraju i čuvaju na računalu. To je protuzakonito i moglo bi takvim subjektima stvoriti probleme u nadzoru. Kao korisnici usluge, primatelji eRačuna dužni su poštovati sve zakone koji ga uređuju, a to, između ostalog, znači da se eRačun ne smije printati i da se pohranjuje isključivo u sigurnom i kontroliranom eArhivu”, upozorava.

eRačun je, smatra Emer, bio tek začetnik onoga što nazivamo digitalnom transformacijom hrvatskog gospodarstva, a iz njega su se razvile brojne druge komplementarne usluge; između ostalog je digitalizirano cijelo računovodstvo uz usluge eOdobrenja, do razvoja mOtpremnica i čitave platforme koje je taj segment poslovanja preselila na zaslon mobitela. Servis Moj-eRačun razvio je i sustav Moj-BI koji o statusu blokade kupaca i dobavljača obavještava automatski. Kroz Moj-BI se može provjeriti više od 60 financijskih pokazatelja; od boniteta, statusa blokade, prihoda i rashoda, do broja zaposlenika i drugih korisnih informacija za više od 300.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj. “Svaka od ovih usluga može direktno utjecati na likvidnost tvrtki korisnika, neke u segmentu ušteda kroz digitalizaciju, Moj-BI kao informator o ključnim financijskim pokazateljima naših poslovnih partnera, dok će najveći utjecaj na nesmetani cash-flow imati platforma PlatiMe koja će omogućiti dobavljačima, pošiljateljima eRačuna, kraći period naplate izdanih računa na način da ih ponude na otkup potencijalnim investitorima koji su spremni pričekati dogovoreno dospijeće računa, ali i preuzeti rizik naplate. Platforma će jamčiti fer i ravnopravno nadmetanje kroz isticanje ponuda, ali uz identifikaciju svih dionika i pristanak sudjelovanja na platformi. Svaki sudionik, pošiljatelj eRačuna, imat će fleksibilnu skupnu ili pojedinačnu kontrolu eRačuna koje želi izložiti na platformi, dok će ponuditelj moći provjeriti bonitet primatelja kroz servis koji smo sami razvili”, zaključio je Marko Emer.