Ako želimo iskoristiti pozitivne utjecaje privatizacije državnih tvrtki na burzu, moramo se okrenuti rumunjskim iskustvima, poručeno je u petak s okruglog stola "Privatizacija i hrvatsko tržište kapitala", koji je održan na Zagrebačkoj burzi.

Kako je istaknula predsjednica Uprave Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić, Rumunjska je, uz Rusiju, trenutno "vruća tema" među inozemnim investitorima, dok Hrvatska uopće nije u njihovu fokusu. A Rumunjska je oživila Bukureštansku burzu modelom objedinjavanja državnih tvrtki u jedan fond kojim upravljaju stručnjaci američke investicijske tvrtke Templeton. Kontinuirano se prodaju manji paketi dionica tih tvrtki, što stvara likvidnost na tamošnjem tržištu, istaknula je Gažić, dodavši kako je takva prilika na našoj burzi propuštena prilikom privatizacije Croatia osiguranja. Kako privatizacija može izgledati kada je radi privatni sektor, pokazuje primjer turističke tvrtke Valamar Riviera, koja je izniknula na temeljima Dom holdinga.

Kako je kazao Marko Čižmek, član Uprave Valamara, u jednom je trenutku Dom holding imao u portfelju udjele 400 tvrtki, a veći dio je prodao u roku pet godina. "Državi treba jako dugo da privatizira tvrtke", istaknuo je Čižmek. Međutim, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović na te je kritike uzvratio kritikom privatnog sektora. "Posljednjih su se godina dogodili investicijski procesi u privatnom sektoru koji su 'fulali' metu. Više od 75 milijardi eura otišlo je u avanturizam i iscrpilo obrtna sredstva", uzvratio je Pejnović dodavši kako u dijelu privatnog sektora situacija nije bolja nego u državnim tvrtkama. Pejnović je istaknuo kako je određen napredak u privatizaciji postignut jer je na vrijeme donesen plan upravljanja državnom imovinom te je određeni broj tvrtki restrukturiran.

"Država mora biti sve manji generator loših vijesti", dodao je Pejnović. Sustav upravljanja imovinom postavljen je na način da privatizacijski procesi mogu biti nastavljeni i nakon izbora, čime je osigurana konzistentnost, naglašava Pejnović. Što se tiče uvrštenja državnih tvrtki na burzu, Pejnović je kazao da bi tako nešto bilo poželjno, da država nema ništa protiv, pa ni za javne ponude državnih tvrtki, čemu će i pomoći. "Ostvarenje toga ipak je najviše u rukama menadžmenta tih tvrtki", smatra Pejnović. Na pitanje moderatora skupa, glavnog ekonomista Splitske banke Zdeslava Šantića je li situacija na tržištu pogodna za privatizaciju, Ivan Kurtović, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira, naglasio je kako na svjetskim tržištima ima novca koji se slijeva u najkvalitetnije projekte.

"Makroslika regije ne potiče priljev investicija, ali postoje tvrtke i dionice koje su privlačne", tvrdi Kurtović. Prema njegovim riječima, investitori traže kvalitetne priče i investicijske propozicije, iskusan menadžment, transparentnost upravljanja, povrat na kapital kroz dividende te likvidnost dionice na burzi. Marko Čižmek je dodao kako ove godine ne očekuje pomak u privatizaciji istaknuvši  kako su "utezi" za kupnju državne imovine još uvijek isti, od interesa lokalnih vlasti do preko neriješenih brojnih "papira" i imovinsko-pravnih odnosa. 

Rumunjska je, uz Rusiju, trenutačno vruća tema među inozemnim investitorima, dok Hrvatska uopće nije u njihovu fokusu
Ivana Gažić, Zagrebačka burza

Dogodili su se investicijski procesi u privatnom sektoru koji su 'fulali' metu. Više od 75 mlrd. eura otišlo je u avanturizam
Mladen Pejnović, DUUDI

Novac se slijeva u najkvalitetnije projekte. Makroslika regije ne potiče priljev investicija, ali postoje tvrtke koje su privlačne
Ivan Kurtović, Interkapital  

Dom holding imao je u portfelju udjele 400 tvrtki, a veći dio je prodao u roku pet godina. Državi treba jako dugo da privatizira
Marko Čižmek, Valamar