C.I.O.S., vodeća hrvatska kompanija na području gospodarenja otpadom, već 27 godina strateški gradi svoje poslovanje u regiji, primjenjujući najbolja svjetska iskustva, a ulaganjima u suvremene tehnologije stvara stalne pretpostavke za nove razvojne iskorake.  O poslovanju gospodarenja otpadom, inovacijama i planovima za daljnji razvoj razgovarali smo s članicom Uprave C.I.O.S.-a, Ivom Pripuz Špekuljuk.

Iako se u Hrvatskoj po osobi stvara manje otpada od prosjeka u Europi, problem nastupa kod recikliranja. Samo 21 posto komunalnog otpada upućeno je na oporabu. Što smatrate glavnim problemom tako male brojke?

Treba ustrajno poticati i educirati građane o važnosti razvrstavanja i odvojenog predavanja otpada. Time će se smanjivati udjel miješanog i povećavati udjel odvojeno sakupljenog otpada. Nedostaje i infrastrukture u cijelom lancu gospodarenja otpadom, a ni postojeći kapaciteti za obradu otpada ne koriste se dovoljno.

Velika se količina komunalnog otpada i dalje bez ikakve obrade direktno vozi na odlagališta, jer je to jedinicama lokalne samouprave i komunalnim tvrtkama znatno jeftinija opcija od obrade. Previše aktivnih odlagališta su ozbiljna cjenovna konkurencija postrojenjima za obradu otpada. Prošle godine smo objavili javni poziv jedinicama lokalne samouprave i komunalnim tvrtkama za zakup kapaciteta MBO, koji nije rezultirao nijednim ugovorenim poslom. Dokle god je tako, ne mogu se očekivati (pre)veliki pomaci u udjelu komunalnog otpada upućenog na oporabu.

Potrebno je jasnije strateško određenje i odlučnija provedba mjera (poput naknada za odlaganje otpada), koje uključuju privatni sektor, jer je činjenica da su nacionalni ciljevi ostvareni u područjima u kojima je privatni sektor nositelj aktivnosti (otpadna vozila, EE otpad) .

Upravo je postotak recikliranja primaran problem dostizanje obveza preuzetih od EU. Što bi se trebalo učiniti da se taj postotak poveća? U što ulagati i koje procese ubrzati?

Hrvatskoj je potreban sustavni pristup kod planiranja i organizacije sustava. Treba nam kontinuitet u strategiji gospodarenja otpadom, jer su različite vladajuće strukture kroz vrijeme imale različito viđenje kako treba gospodariti otpadom. Zbog toga nisu adekvatno planirani niti osiguravani kapaciteti u sustavu, pogotovo za oporabu otpada.

Odluke C.I.O.S. grupe o ulaganjima u postrojenja i tehnologije obrade otpada od samog početka su rezultat praćenja svjetskih trendova u gospodarenju otpadom i EU regulative. Iako tada nije bio aktualan paket kružnog gospodarstva kojeg je EU prihvatila tek 2015. cilj nam je uvijek bio izdvajanje vrijednih svojstava iz otpada i pretvaranje otpada u resurse, što je temeljno načelo kružne ekonomije. Promjene smo dočekali potpuno spremni, imamo jasnu strategiju i zato smo nezamjenjiv sudionik sustava bez kojeg ne bi bilo moguće ostvariti nacionalne ciljeve. Sektor iziskuje jasnu komunikaciju sa svim sudionicima i povećanje svijesti o zelenim radnim mjestima, recikliranju i energetskoj oporabi kao nužnoj kombinaciji za dugoročnu funkcionalnost sustava.

Pretpostavimo da ćemo doseći ciljeve, no tu nije kraj – što je sve potrebno za dugoročno isplativ sustav gospodarenja otpadom? Kako tome mogu pridonijeti aktivnosti C.I.O.S. grupe?

Poslovni subjekti u gospodarenju otpadom imaju vrlo oštra pravila igre, i ekološki i poslovno, i mi ih zadovoljavamo. No, ponekad osjećamo i držimo da bi bilo za sve uključene u sustav svrsishodnije, a i korisnije, da tijela državne uprave više s nama surađuju, nego da nas samo nadgledaju. Vjerujte da znamo pravu sliku i stanje s terena. Imamo 60 reciklažnih centara u regiji, u 2018. će 1300 naših djelatnika obraditi 770.000 različitih vrsta otpada, od čega 570.000 tona u Hrvatskoj.

Izuzme li se iz ukupno obrađene količine proizvedenog otpada građevni otpad (kojim se Grupa ne bavi), C.I.O.S. Grupa sudjeluje s 22% u količini ukupno obrađenog otpada u RH. A kroz posebne kategorije otpada, C.I.O.S. Grupa sudjeluje u gospodarenju 43% količina nastalog opasnog otpada u RH. Najveća članica Grupe, CE-ZA-R, jedina u Hrvatskoj ima postrojenje za usitnjavanje i separaciju materijala, šreder, kao i postrojenje za obradu velikih rashladnih uređaja, prvo takvo postrojenje u ovom dijelu Europe koje omogućava kontroliranu obradu rashladnih uređaja i izvlačenja CFC spojeva, freona.

Grupa raspolaže s više od jedne trećine ukupnih hrvatskih kapaciteta za obradu miješanog komunalnog otpada i za obradu biorazgradivog otpada kompostiranjem. Kapacitet naše talionice aluminija dostatan je za obradu sve koncesijski sakupljene Al ambalaže u Hrvatskoj. Upravo C.I.O.S. Grupa je osigurala ispunjenje nacionalnih ciljeva ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila u skladu s EU direktivama jer oporabljujemo više od 95% mase otpadnih vozila, a aktivno sudjelujemo u ispunjenju cilja RH za odvojeno sakupljanje EE otpada kao i cilja za oporabu i recikliranje velikih kućanskih uređaja.

Iz godine u godinu ulažemo, ukupno do sada 1,3 milijarde kuna u dugotrajnu imovinu Grupe, a nastavljamo sa zaokruživanjem svih elemenata hijerarhije gospodarenja otpadom izgradnjom postrojenja za energetsku oporabu otpada, čime će se povezati lokalne sirovine i lokalne potrebe za zelenom energijom.

MBO je jedan je od sustava oporabe kojim se bavite. Može li njegova uloga biti jedna od ključnih u ispunjavanju ciljeva preuzetih od EU? Je li važnost MBO koncepta prepoznata u Hrvatskoj?

Da, MBO je tehnologija koja osigurava kontroliranu obradu miješanog komunalnog otpada. U MBO ulazi miješani komunalni i proizvodni otpad, a ne odvojeno sakupljeni papir, plastika itd. Skupa s energanama na otpad, moderna je alternativa odlagalištima koja nose svoje financijske i ekološke rizike. Iz tog razloga ranije vlade prepoznale su važnost MBO-a kao alternative odlaganju. Pored postojećih cca 350 postrojenja diljem Europe već se grade nova postrojenja i očekuje se daljnja izgradnja. Javnim sredstvima su već izgrađena dva centra (ukupnog kapaciteta 190.000 tona) koja koriste MBO tehnologiju.

Naše MBO postrojenje u Varaždinu je jedino privatno postrojenje u Hrvatskoj s godišnjim kapacitetom obrade 95.000 tona. To znači da C.I.O.S. Grupa raspolaže s više od jedne trećine trenutačnih kapaciteta RH, koja se ne koristi.

U takvom postrojenju iz otpada se dobiju i goriva koja se  koriste se kao alternativa fosilnim. Možemo li to nazvati dobrim primjerom cirkularne ekonomije?

Alternativna goriva imaju kvalitetu definiranu normama i zamjenjuju primarna goriva u raznim proizvodnim i energetskim postrojenjima diljem EU i tako štede primarne resurse, smanjuju emisije stakleničkih plinova i pridonose lokalnom gospodarstvu. Gorivo iz otpada je svakako dobar primjer kružnog gospodarstva jer se lokalni otpad obrađuje na kontrolirani način i proizvode se goriva koja se na istoj lokaciji iskorištavaju te je tako zatvoren materijalni i energetski krug jedne regije. Nažalost gorivo izvozimo, jer u Hrvatskoj ne postoje kapaciteti za energetsku oporabu otpada, pa je ulaganje u takvo postrojenje za C.I.O.S. logičan slijed zatvaranja hijerarhije gospodarenja otpadom.