Pandemija je pokazala da bi mnogi elementi reforme gospodarskog sustava o kojima se do sada razgovaralo, a iz niza razloga nisu ranije implementirani, poput jednostavnije regulacije rada od kuće bili dobrodošli ne samo u redovnim uvjetima, već posebno u izvanrednim okolnostima.

U cilju zaštite zaposlenika od zaraze, poduzeća u Hrvatskoj su od ožujka omogućila rad od kuće za velik broj radnih mjesta gdje je to bilo moguće, uglavnom u područjima intelektualnih ili administrativnih aktivnosti. AmCham-ovo i Kearney-evo istraživanje promjena koje je pandemija Covid-19 unijela u poslovno okruženje pokazuje da je 58% hrvatskih poduzeća imalo više od 80% zaposlenih na radu od kuće.

Devet posto poduzeća primijetilo je veću učinkovitost takvog rada, njih 41% je imalo učinkovitost kao i u uredu, a 42% je primijetilo manje izazove takvog rada.

Naravno, proizvodne i terenske aktivnosti nije moguće nadomjestiti radom od kuće, ali iskustvo ove krize je pokazalo da radnici koji imaju uvjeta raditi od kuće očekuju tu mogućnost i u budućnosti bilo povremeno/na zahtjev ili u trajnijem obliku s obzirom da se radi o standardu u poslovnim okvirima većine zemalja EU.

Iako sadašnji Zakon o radu u članku 17. predviđa mogućnost rada od kuće, postojeći zahtjevi u pogledu obveznog sadržaja pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, znatno otežava uvjete koji moraju biti ispunjeni kako na strani poslodavca, tako i na strani radnika.

To se posebice odnosi na udovoljenje zahtjevima zaštite na radu te evidencije radnog vremena radnika koji radi od kuće.Postojeći zakonski okvir za rad od kuće se pokazao otegotnim i teško provedivim u okolnostima izvanredne situacije koju proživljavaju i radnici i poslodavci u Republici Hrvatskoj.

Stoga je AmCham s počecima pandemije pozvao na otvaranje dijaloga oko sveobuhvatnije izmjene radno-pravnog zakonodavstva koje bi bilo otporno na izvanredne situacije te istovremeno prilagođeno zahtjevima modernog vremena.

U okolnostima novonastale situacije uzrokovane epidemijom COVID-19 pokazala se potreba za fleksibilnijim radno-pravnim okvirom koji bi bio sposoban regulirati radne odnose u izvanrednim okolnostima (kao što je epidemija neke bolesti, no i one drugih uzroka i vrsta) bez potrebe donošenja posebnih propisa ili ad hoc mjera.

Pojednostavljenje propisa

Pored toga, upravo je ova situacija u proteklih nekoliko mjeseci u kojima je rad od kuće bio gotovo jedini mogući oblik rada, pokazala ne samo spremnost poslodavaca i radnika za fleksibilnije oblike rada, već i praktičnu izvedivost i korist takvog oblika rada, i to na uzorku velike većine radnika u Republici Hrvatskoj.

Kako je ovaj oblik rada rado prihvaćen i od poslodavaca i od radnika, AmCham se zalaže za pojednostavljenje uvjeta primjene rada od kuće, pri čemu predlaže razlikovanje rada od kuće kao trajnijeg modela rada i povremenog rada od kuće na zahtjev radnika koje je vremenski ograničeno.

U regulaciji rada od kuće potrebno je pojednostaviti propise o evidenciji radnog vremena na način da se poslodavcima dozvoli internim pravilima odrediti kako se evidentira radno vrijeme (radni učinak vs. formalna nazočnost).

Nužno je također uskladiti zakonsku terminologiju s aktualnim propisima iz područja zaštite na radu te omogućiti unošenje stavke neoporezive fiksne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika i drugih troškova radnika vezanih uz obavljanje poslova (kada nije moguće lako odrediti da je trošak isključivo vezan za radni odnos, kao što je to primjerice trošak interneta, službenog mobitela i sl. –npr. trošak struje, vode, centralnog grijanja) u porezno zakonodavstvo.

Iskoristiti sve prednosti

U Sloveniji je propisan mjesečni neoporezivi dodatak za rad od kuće u iznosu 5% plaće ali ne više od 5% prosječne slovenske plaće (to je sad već više od 90 eura mjesečno). Kako bi dodatak za rad od kuće bio neoporeziv, potrebno ga je definirati internim pravilnikom ili ugovorom o radu, oprema kupljena za rad od kuće mora biti potrebna i uobičajena za određeno radno mjesto i dodatak za rad od kuće treba biti potkrepljen stvarnim troškovima.

Navedeni pristup bio bi usklađen i sa zahtjevima Direktive EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, koju Republika Hrvatska treba implementirati do 2. kolovoza 2022. godine, propisano je pravo radnika da zatraži fleksibilne radne uvjete za potrebe prilagodbe svojeg rasporeda radnog vremena (što između ostalog uključuje i rad od kuće).

AmCham kao posebnu kategoriju predlaže reguliranje povremenog rada kod kuće na izričit zahtjev radnika. Brojnim radnicima predstavljalo bi blagodat da povremeno taj rad mogu obaviti kod kuće jer bi time izbjegli utrošak vremena dolaska do mjesta rada te da budu bliže svojim obiteljima.

Time bi se omogućilo i poslodavcima da, udovoljavajući zahtjevima radnika za rad kod kuće, radnike učine zadovoljnijima, a time i produktivnijima. Takvim radom radnik ne bi trebao snositi nikakve neprihvatljive rizike jer bi radnik zapravo, ostajući kod kuće, pristao samo na one rizike na koje i inače pristaje jer je istima izložen svakodnevno izvan radnog vremena boraveći u kućnom okruženju, a dodatno bi izbjegao rizik putovanja na mjesto rada i povratka kući, odnosno izbjegao bi uvjerljivo najveći rizik koji se javlja u vezi s tzv. uredskim poslovima.

U slučaju povremenog rada kod kuće poslodavac ne bi bio obvezan u pogledu takvog rada primjenjivati propise kojima se uređuje zaštita na radu. Povremeni rad kod kuće ne bi se smatrao radom na izdvojenom mjestu rada. Iako je radniku odobren rad kod kuće, radnik ne bi bio obvezan rad obaviti kod kuće već može rad obaviti na redovitom mjestu rada.

Uvođenjem povremenog rada kod kuće na izričit zahtjev radnika bi se, bez potrebe za provedbenim propisima i rješavanjem drugih pitanja i poteškoća koja se inače javljaju uz obavljanje rada na izdvojenom mjestu rada, omogućilo radnicima i poslodavcima da iskoriste sve prednosti koje takav rad pruža te upravo u toj jednostavnosti i brzoj primjenjivosti predloženog instituta vidimo njegovu najveću vrijednost.