Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, zaključio je da domaća mala i srednja poduzeća po pitanju digitalizacije stoje bolje od većih poduzeća. No to nipošto ne znači da smo došli do kraja digitalizacije, poručio je Emer. Dapače, još je mnogo posla pred realnim sektorom. “Većina tvrtki još uvijek nije svjesna da račune mora čuvati u digitalnom obliku. Usto, još smo uvijek prilično digitalno nepismeni. Primjerice, jako se malo ljudi zna digitalno potpisati”, rekao je Emer te otkrio da s tim problem imaju i neke velike tvrtke, doduše one u državnom vlasništvu. “Primjer, naša sestrinska tvrtka koja se bavi otkupom potraživanja imala je situaciju da joj velika državna tvrtka nije htjela digitalno potpisati ugovor o otkupu potraživanja. Moralo je proći tri do četiri godine i ne znam koliko sastanaka da odluče ugovor digitalno potpisati”, prisjeća se Emer muka digitalizacije.
Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, istaknula je da se u digitalizaciji mnogo napravilo posljednjih pet godina. “Dobra vijest je da ne moraš biti velika zemlja da budeš uspješan. No male bi države trebale biti mnogo ambicioznije i postavljati si više ciljeve po pitanju digitalizacije”, ističe Lončar. Dodaje i da digitalizaciju 4.0. u Siemensu zovu tehnologiju sa svrhom. Što se tiče njezine integracije u poslovanje svaka kompanija mora si postaviti pitanje koji su njezini problemi te mora postaviti strategiju, odnosno mora znati što želi postići digitalizacijom, savjetuje Lončar. Predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska kaže i da sve složenije probleme s kojima se danas suočavamo nitko više ne može sam rješavati. “Odjeli istraživanja i razvoja nekada su bili zatvoreni i vrlo tajnoviti, a danas su to otvoreni sustavi. I Siemens sve više surađuje s drugim velikim i malim kompanijama na pronalaženju rješenja za određene probleme, a važno je i da ta suradnja bude prekogranična”, rekla je Lončar.
Ivan Paić, član Uprave Končara, kaže da digitalizacija daje dodatnu dimenziju njihovom hardveru, odnosno brojnim rješenjima koje nude u energetici i transportu. “Pobornik sam teze da umjetna inteligencija, kao takva, još uvijek ne postoji, ali je dobar alat koji pomaže u donošenju odluka. Posebno zato što je količina podataka danas sve veća”, ističe Paić. Naveo je i da Končar ima dvije prednosti u odnosu na konkurenciju.
“Naša najveća prednost u odnosu na slične igrače na svjetskom tržištu je što imamo veliki broj stručnjaka koji imaju potrebne kompetencije, a druga je da smo dovoljno veliki, a opet manji u odnosu na konkurenciju da možemo biti vrlo fleksibilni, brzo donositi odluke i brzo odgovoriti na zahtjeve kupaca”, kaže Paić. Istaknuo je i da Končar kontinuirano ulaže u inovacije jer bez toga ne bi mogli opstati. Nove prilike trenutno vide u ulaganju u kibernetičku sigurnost i napredne metode obrane.
Slavko Vidović, osnivač i član Uprave InfoDom Grupe, poručuje da je digitalna transformacija zapravo transformacija organizacija. “Ako u tome uspijete onda imate digitalno poslovanje”, kaže Vidović napominjući da bi IT kompanije trebale ulagati više u društvo. “Digitalni rast mora se pretvoriti u poslovni rast”, ističe Vidović.
Osnivač InfoDoma pobornik je i osnivanja “smart Think Tanka”. InfoDom je, kaže Vidović, pokrenuo inicijative njegova osnivanja i već okupio određene partnere, no za njegov uspjeh bit će ključno povjerenje i suradnja.
Ostali sudionici panel rasprave podržali su inicijativu osnivanja “smart Think Tanka”. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, kaže da bi on bio itekako koristan, posebno kao tijelo koje bi progovaralo u ime industrije.
“U Hrvatskoj je mnogo IT stručnjaka koji bi u javnom prostoru sustavno morali ponavljati određene stvari. Primjerice, na cijelom Zagrebačkom velesajmu niti jedna zgrada nije označena pa je strancu iznimno teško pronaći određenu lokaciju na Velesajmu”, ističe Emer samo jedan od problema koji digitalizacija još uvijek nije riješila.
Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj, kaže da novca za financiranje jednog takvog think tanka u EU ima i to kroz razne programe. Navela je i da je Hrvatska po pitanju stupnja digitalizacije u nekim stvarima vrlo dobra, dok na drugima, posebno onima koji se tiču 5G povezanosti i digitalizaciji ruralnih područja, moramo poraditi.
Čović Vidović upozorila je i na nedavno objavljeno izvješće Maria Draghija. “Utvrdili smo da jedinstvenom europsko tržište nedostaje peta sloboda – ona jedinstvenog tržišta kapitala. Zajednički problem je i konkurentnost, demografija, odnosno starenje stanovništva. Također, Europa ima jako dobre zakone, ali sve što imamo moramo poboljšati i popraviti. Mnogo je posla pred nama kako bi Europa ostala najbolje mjesto za život i poslovanje”, zaključila je Čović Vidović.
