Pretvorite svoj ured, tvornicu, trgovinu ili restoran u objekt koji koristi čistu električnu energiju bez ugljika, osigurajte čisti transport ljudi i robe tako što ćete postaviti kalendar s godišnjim ciljevima nabave kako biste do 2030. prešli na potpuno električne automobile, a do 2035. godine na električne kamione.

Također, započnite pratiti smanjenje emisija za sve što proizvodite. Tražite nove dobavljače. Koristite čišće izvore topline u proizvodnji i prijeđite na materijale i ambalažu prilagođenu klimatskim ciljevima.

Konkurencija Kina – SAD
Tim je porukama menadžere kompanija i predstavnike realnog sektora nastojala potaknuti Monica Araya, viša savjetnica i ravnateljica Upravnog odbora Instituta za upravljanje prirodnim resursima (Natural Resources Governance Institute, NRGI) u sklopu svog predavanja “Put do Net Zero – Suočavanje s klimatskim promjenama” na petoj po redu konferenciji “Podržimo održivo” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) u zagrebačkoj Laubi.

U suprotnom, napori nacionalnih vlada neće biti dostatni da se globalne emisije ugljičnog dioksida svedu na nulu do 2050. godine, odnosno da se porast globalne temperature ograničimo na 1,5 Celzijev stupanj iznad predindustrijske razine kako bismo izbjegli najgore posljedice klimatske krize, podsjetila je.

Kao stručnjakinja s više od 25 godina iskustva u održivosti i klimatskim akcijama podsjetila je da je mnogo zemalja najavilo net zero planove.

“Sada je vrijeme da ispune obećanja. Poslovni sektor igra ključnu ulogu ako bude zagovarao konkretne i pametne aktivnosti,” rekla je Araya te istaknula da je ključno podupirati ulaganja i inovacije od koristi za društvo i lokalno gospodarstvo.

Istaknula je da tržišta u razvoju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi rastu i usvajaju nove net zero politike, dok istovremeno raste konkurencija između Kine i Sjedinjenih Američkih Država za osvajanje tržišta čiste tehnologije.

Unatoč težnjama, iluzorno je očekivati da ćemo u idućih 26 godina emisije svesti na nulu, priznaje Araya. “Znamo da do 2050. godine nećemo doseći nulu. Postojat će potreba za uklanjanjem ugljika iz atmosfere, bilo ulaganjem u prirodu ili u tehnologije”, no dugoročno planiranje u tom području itekako je važno, dodaje.

“Kada kao država radimo planove za 2030. ili 2035., bila to Hrvatska ili u mom slučaju Kostarika, moramo znati gdje želimo biti 2050. da bismo znali što trebamo raditi idući tjedan, idući mjesec, za godinu dana”, naglasila je Araya.

Premifab, Končar D&ST…
Pri razvoju planova za postizanje neto nule, ključna je njihova vjerodostojnost i važno je da ih podrže svi akteri – od građana i privatnog sektora do financijskih institucija. Podsjetila je da preporuke stručnjaka UN-a uključuju javnu objavu planova, postavljanje ciljeva u petogodišnjim ciklusima, korištenje samo visokopouzdanih ugljičnih kredita, definiranje konkretnih akcija, davanje prednosti obnovljivim izvorima energije, usklađivanje lobiranja s ciljevima neto nule, godišnje izvještavanje o napretku te podršku razvoju i regulaciji.

“Smanjenje emisija mora biti prioritet, a sekvestracija dolazi tek nakon toga. Često se događa da veliki zagađivači zanemaruju smanjenje emisija i previše se fokusiraju na uklanjanje, što nije u skladu s pravim ciljevima koje želimo postići”, upozorila je stručnjakinja.

Primjere dobre prakse u RH pružaju ovogodišnji dobitnici nagrada za održivost HGK. Premifab za najbolju malu održivu tvrtku, Siemens Energy za najbolju srednju tvrtku, Muraplast za najbolju veliku tvrtku, Hrvatske ceste za najbolju javnu tvrtku, Erste banka za najbolju financijsku instituciju te Končar – Distributivni i specijalni transformatori za najbolji poslovni model.