Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn jučer je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o pripremama za korištenje novca iz europskih fondova. Sudjelovao je i na konferenciji o pametnoj specijalizaciji koja je preduvjet za korištenje novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). 

Kada očekujete odgovor Vlade na prijedlog prioriteta na koje bi se Hrvatska trebala usredotočiti u povlačenju novca iz fondova EU?
Raspravljali smo o tome u Vladi i predložio sam da se ne gubi vrijeme, jer kada se gubi vrijeme gubi se i novac pa prvi nacrt se očekuje do kraja lipnja.

Nije li vas strah staviti na raspolaganje Hrvatskoj više od milijarde eura iduće godine s obzirom da je jedina strategija koju je Vlada do sada donijela ona o turizmu?
Svakako ima izazova. No gledajući ono što se učinilo u razdoblju prije pristupanja EU na pripremi i provedbi mislim da je moguće, uz našu pomoć, da dobijemo ono što smo tražili. U pravu ste, nije dovoljno imati samo strategiju o turizmu, potrebno je izraditi i transportnu strategiju, zatim strategiju o pametnoj specijalizaciji, a tu je i ono što se tiče najviše ljudi, odnosno pitanje okoliša. Riječ je o sveobuhvatnom pristupu kako bismo znali što je u fokusu investicija.

Kakvu pomoć nudite hrvatskoj Vladi?
Imamo razne oblike pomoći. U mojoj Glavnoj upravi uvijek im je na raspolaganju tim ljudi. Postoji i pročunska stavka tehničke pomoći koja osigurava dodatna sredstva za one koji se bave strukturnim fondovima. Pružamo i mogućnost edukacije za sve one koji rade s fondovima. Postoji mnogo mogućnosti, no sve ovisi o inicijativi hrvatskih vlasti.

Koliko je realno da Hrvatska dosegne europske ciljeve zacrtane za 2020. godinu?
Naučili smo da te europske ciljeve moramo razdijeliti na nacionalne, a kada je moguće i regionalne ciljeve koji su izvedivi, ali i ambiciozni. Uzmimo za primjer koliko se BDP-a ulaže u istraživanje i inovacije. Europski cilj je tri posto, a Hrvatska sada ulaže 0,7 posto. Nerealno bi bilo od Hrvatske tražiti tih tri posto, no ako Hrvatska uspije udvostručiti dosadašnja ulaganja to bi svakako bio uspjeh i pridonio bi realizaciji europskog cilja. To vrijedi sa svako područje i dio je pregovora nakon što smo znčajno modernizirali regionalnu politiku i usmjerili je prema mjerljivim rezultatima.

Da li je uobičajena praksa postavljanja ex ante uvijeta za korištenje sredstava iz strukturnih fondova?
Taj će instrument po prvi put primijeniti u svim državama članicama. On je odraz trenutne situacije i potreba. Sve države članice morat će izraditi strategiju pametne specijalizacije koje će definirati na koja bi se područja trebale usredotočiti investicije u poduzetništvu, ali i u istraživanju i razvoju.

Mislite li da bi ex ante uvjeti mogli stvarati probleme Hrvatskoj?
Iako ex ante uvjeti impliciraju da jedna strana nameće pravila, što me ne veseli, takva je stvarnost. U biti je riječ o ugovoru između dva partnera – Hrvatske i Europske komisije. Njime se traže neke stvari, no inače sve i ne bi imalo smisla. Ne mislim da će ex ante uvjeti stvoriti probleme, mislim da će ih riješiti. To prihvaćaju i druge članice Europske unije.

Ima li pomaka po pitanju gradnje Pelješkog mosta?
Prije svega potrebno je dovršiti studiju, što bi trebalo biti završeno tijekom ljeta. No to je dio pripremnih radova u kojima ćemo odmjeriti različite opcije. Pazimo kako se troši novac poreznih obveznika i zato tražimo najinteligentnije rješenje. A ono bi se svakako moglo sufinancirati iz strukturnih fondova.

Gdje vidite Hrvatsku u kontekstu pametne specijalizacije i koje su naše komparativne prednosti?
Riječ je o radu koji je još u povojima zato smo i održali konferenciju u Zagrebu kako bi poduzetnike osvijestili o tome. Svakako imate vrijednih resursa, a prirodni su zasigurno vrlo značajni. Tu je i vaš geografski položaj između Dinarida, Jadrana i Balkana. Ima mnogo prilika no na hrvatskoj je Vladi da ih, u suradnji s nevladinim sektorom, prepozna.