Ivan Varat osnivač je i izvršni direktor boutique agencije San Patrik nekretnine sa sjedištem u Zagrebu. Poslovni put u započeo je 2016. kada je nakon smrti oca preuzeo obiteljske nekretnine, počeo rješavati potrebnu papirologiju, napravio adaptaciju, a na kraju i prodaju.

“Tad sam shvatio da sve mogu uspješno riješiti iako je bilo nekih kompliciranih situacija. Tako se rodila ljubav prema nekretninama i tom poslu. Rad sam počeo u jednoj međunarodnoj firmi u kojoj sam proveo tri godine”, rekao je Varat.

Zatim se 2020. odlučio otvoriti svoju tvrtku i pokrenuti vlastiti brend San Patrik nekretnine. I sam kaže da je to bilo ludo vrijeme za poslovni početak, jer je puno ljudi baš u to vrijeme zatvaralo firme. “Nedavno smo proslavili četvrti rođendan, a priča ide dalje. U srpnju smo postali članovi udruženja ‘Leading Real Estate Companies of the World’ koje okuplja najbolje nekretninske agencije svijeta, a članovi se biraju samo na poziv”, izjavio je Varat.

Ova udruga, čiji je San Patrik jedini hrvatski član, osnovana je 1963. u Chicagu. Varat opisuje da je članstvo njegovoj firmi donijelo velike benefite poput brojnih edukacija, godišnjih sastanaka članova i umrežavanje s 148 tisuća agenata diljem svijeta.

Organski i postepeno
“Članovi su posvuda, na šest kontinenata i svi međusobno surađujemo. Zna se, primjerice, dogoditi da dobijemo kupca iz Amerike koji se prvo jave njihovoj lokalnoj agenciji koja je dio udruženja i onda oni zovu mene. Također, kad mi imamo klijente koji su zainteresirani kupiti nešto bilo gdje, mi ih spajamo s najboljim agentima u svijetu”, opisao je Varat.

U tvrtki je on jedini zaposleni, no ima četiri vanjska suradnika. Upitan hoće li biti novih zapošljavanja, kaže da je njegova filozofija kvaliteta, a ne količina.

“Vizija nam je biti boutique agencija i zato se ne želimo previše širiti. Želimo se širiti isključivo organski i postepeno”, naglašava vlasnik agencije. Specijalizirani su za rezidencijalne i luksuzne nekretnine, a poslovno gledano je 2024. godina za San Patrik bila dobra, iako je očit pad u odnosu na 2022. i 2023. koje su im bile najbolje, zahvaljujući rastu kupnje nakon lockdowna.

“Godina nam je bila dobra, iako je tržište u padu. Nemamo najdetaljnije statistike u Hrvatskoj, ali prema nekim statistikama na tržištu je pad od 25 posto”, izjavio je Varat.

Poduzetnik ističe da hrvatski potencijal na tržištu luksuznih nekretnina leži u našoj obali. “Prvog reda do mora, ako ga ima na tržištu, ima ga jako malo, a zemlja je vrlo ograničen resurs. Zato sada moramo tražiti alternative za taj luksuz, a to su velike parcele i rančevi u unutrašnjosti s pogledom na more. Tamo gdje količina parcele daje luksuz privatnosti, uz naravno bazen i uz objekte koji sve više idu prema ekološkoj samoodrživosti i energetskim certifikatima”, kazao je Varat.

Vjeruje da prostora za rast u tom segmentu ima jako puno, jer Hrvatska je tek na početku brendiranja kao luksuzne destinacije, dok je masovni turizam ograničen i više nije održiv. Varat napominje da je iz tog razloga važno da dižemo kvalitetu našeg turizma i privlačimo luksuznije goste, a jedan od koraka u tom procesu je i kvalitetna ponuda na tržištu nekretnina.

Velik ulog u igri
Varatovi klijenti su i domaći i strani ljudi, a poduzetnik kaže da smo kao zemlja strancima jako dugo bili atraktivni, ne samo zbog prirode, već i porezne politike koja ih je privlačila.

“Porez na kratkoročni najam bio je između jedan i tri posto s paušalima. To je posve neodrživo i to se u poreznoj reformi mijenja, što ja kao osoba iz struke, podržavam, jer ljudi su kod nas kupovali nekretnine i dizali cijene. Na taj način je potražnja bila velika, a bili smo kao porezna oaza, što je neodrživo’’, rekao je Varat.

Promjenu poreza na kratkoročan najam ocijenio je kao jako dobar, čak smatra da bi trebao biti veći. Dok je cjelokupni porez na nekretnine kompleksnije pitanja, Varat objašnjava da je od strane Vlade zamišljen kao način da se poveća ponuda kroz oporezivanje nekretnina u kojima vlasnici ne žive.

“No smatram da su to i dalje premali porezi i ljudi si u Hrvatskoj još mogu priuštiti 500, 600 ili 700 eura godišnje. To neće biti preveliki trošak koji bi onda izazvao veliku promjenu na tržištu”, smatra Varat. Upitan o izazovima pri poslovanju na tržištu nekretnina, napomenuo je da je riječ o poslu koji je sam po sebi kompleksan.

“Radi se o kupoprodaji nekretnine, što je vrlo skup proizvod i neki kupci je obave možda jednom u životu, zato je za njih to vrlo osjetljivo razdoblje za klijente. Mnogi su emotivni ili u strahu kako će to sve završiti, jer velik je ulog u igri”, zaključuje Varat.