Nezapamćen priljev u kratkom vremenu kakav se bilježi s izbjeglim Ukrajincima izazov je na razini cijele EU, jer premda su i Ukrajinci zainteresirani za brzo uključivanje u normalan život, uključujući i zapošljavanje u novoj sredini, oni i potencijalni poslodavci koji im nude posao, zaustavljeni su u realizaciji zbog složene administracije.

Nakon formalne prijave i dobivanja osobne iskaznice, čime se stječe i mogućnost otvaranja računa u banci, za ugovaranje posla neminovno je imati i osnovnu potrebnu dokumentaciju, od svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti za obavljanje određenih poslova, i to se pokazuje problemom za čije rješenje Europska komisija već pokrenula traženje modela da se formalnosti koje su neminovne pojednostavi i ubrza.

Ljudi koji su bježali pred granatama nisu nosili sa sobom svjedodžbe i potvrde o diplomama ili njihove kopije ovjeravali kod javnih bilježnika, a s druge strane, za veliki broj djelatnosti potrebno je i proći proceduru nostrifikacije.

Te formalnosti problem su već i za poslove za koje su potrebne primjerice samo potvrde o završenom srednjoškolskom obrazovanju, pa je primjerice jedan veliki trgovački lanac koji želi zaposliti ukrajinske radnike do daljnjega na čekanju jer radniku koji se prijavio još nije izdana osobna i OIB, a nema niti svjedodžbu o završenoj školi. Budući da bi ga zbog takvog propusta inspektori rada odmah sankcionirali, taj trgovac čeka da se ovi papiri riješe.

Složeni slučajevi
Još složeniji su slučajevi za poslove koji se nalaze u registru reguliranih profesija, za koje je potrebno ishoditi potvrde nadležnih institucija o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a na tom popisu je oko 280 profesija.

Ti su postupci najzahtjevniji i najrigidniji u slučajevima doktora medicine, koji moraju polagati i razlike u predmetima na fakultetima, o vlastitom trošku, a prema dostupnim podacima, takvi procesi znaju trajati od pola godine do nekoliko godina.

I prije korone ti su procesi bili složeni i dugotrajni, pod nadležnosti različitih državnih tijela, pa se mnogi poduzetnici nadaju da će ovo biti i prilika da se on generalno poboljša.

Direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić kaže kako od države poslodavci očekuju da donese odluku da za pojedina zanimanja ne trebaju svjedodžbe. ”U ovoj situaciji može se omogućiti da se za zanimanja za koja je potrebno imati svjedodžbe uvede sustav mentoriranja, to može biti dobro i efikasno rješenje”, smatra Anny Brusić.

Europska komisija već tjednima od nacionalnih razina traži da se nađu rješenja za utvrđivanje ekvivalentnosti europskog i ukrajinskog kvalifikacijskog okvira, a razmatra i nove smjernice za lakša priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u Ukrajini.

Prioritet je i pružiti pomoć osobama koje su zainteresirane za strukovno osposobljavanje i prekvalifikacije, kako bi se omogućilo onima koji su zainteresirani da što jednostavnije i brže prebrode nedostatak određenih vještina.

Koordinacija EBRD-a
U Hrvatskoj ove aktivnosti koordinira EBRD, a uključeni su predstavnici privatnog sektora, nevladinih udruga, dok će javne službe za zapošljavanje, u našem slučaju HZZ, imati ključnu ulogu u pružanju pomoći novopridošlim osobama iz Ukrajine u utvrđivanju njihovih vještina i povezivanju s onima koji traže radnike njihovih kvalifikacija.

Kako se čuje, za one koji budu zainteresirani, biti će moguće i korištenje potpora za pokretanje posla i samozapošljavanje, što HZZ već ima u svom programu, a i na razini EK se nastoji potencirati takav model.