Hrvatska je u grupi većine zemalja Europske unije koje imaju poseban porez na kavu koji kod nas, tvrde proizvođači, iznosi 6-20 kuna po kilogramu kave, odnosno s ostalim porezima i do 35% po šalici kave, za razliku od Slovenije gdje je taj udio samo 9,5%.

Konkretno, to znači da po svakoj šalici popijene kave platimo i pet lipa posebnoga poreza. Razlog za takvu penalizaciju kave, u društvu goriva, alkohola, duhana i šećera je u stavu da se radi o nezdravom proizvodu te da se ljude želi destimulirati da ga koriste.

Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca – HUP, koja je jučer održala okrugli stol “Budućnost industrije kave” kazao je da je pomalo bizarno tvrditi da je kava nezdrav ili luksuzan proizvod ako činjenično stanje pokazuje da 93% odraslih građana svakodnevno konzumira kavu.

Samo 0,8% od ukupnog iznosa

Zdravko Zrinušić, državni tajnik Ministarstva financija, pojasnio je da je Hrvatska poseban porez na kavu donijela još 1993. godine, po uzoru na Njemačku, zato što je tada prevladavalo znanstveno mišljenje da je kava potencijalno štetna po zdravlje.

“Od ukupno ostvarenih prihoda od posebnih poreza i trošarina, koji su lani bili na razini od 14,5 milijarde kuna, a što je gotovo dvije milijarde manje nego u godini prije, većina novca dolazi od trošarina na gorivo i duhanske proizvode. Na kavu otpada 124,5 milijuna kuna, ili 0,8 posto ukupnog iznosa takvih poreza”, kazao je Zrinušić.

Dodao je da je ovaj posebni porez na kavu dio cjelokupnog poreznog sustava Hrvatske koji je zadnjih godina doživio značajne reforme pa tako ne isključuje da u narednom razdoblju možda dođe i do izmjene porezne regulative po ovoj osnovi.

“Ako znanost na pouzdan način, ne lobističkim studijama, dokaže da kava nema negativnog utjecaja na zdravlje, ili čak da ima pozitivno, onda nije problem da se hrvatski porezni sustav tome prilagodi. Pet lipa po šalici nije puno, no ako se radi o načelu da se plaća za nešto što ne treba, onda je i to previše”, kazao je Zrinušić.

Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistica, ističe da je dosad napravljeno više od 16.500 raznih studija o kavi, a od čega se njih 7000 odnosi na zdravstvene efekte toga napitka.

“Većina analiza pokazuje da kava u razumnoj mjeri, za većinu ljudi to znači dvije do tri šalice dnevno, ima blagotvorni učinak na zdravlje. Naravno da pretjerivanje, kao i u svemu ostalom, može dovesti do negativnih posljedica”, kazala je profesorica Vranešić Bender.

Prodano za milijardu kuna

Zvonimir Seki, direktor marketinga Francka, pojasnio je da je hrvatsko tržište kave godišnje vrijedno nešto manje od 1,5 milijardi kuna. “Svježi podaci o maloprodaji za 2020. kaže da je prodano kave za oko milijardu kuna. To se odnosi samo na potrošnju u kućanstvima, a na to treba dodati još 25 do 30 posto koliko se potroši u HoReCa kanalu ili u nekim ToGo modelima.

Statistika pokazuje da se u Hrvatskoj popije oko četiri kilograma kave po stanovnika, a po čemu smo slabiji od Slovenije, ali jači od Srbije te BiH. Po ukupnoj potrošnji smo u donjem dijelu EU ljestvice”, kaže Seki. Dodaje da trenutačno na hrvatskom tržištu postoji oko 400 proizvoda od kave, a da je usprkos krizi lani bilo i 70-ak noviteta.

Josip Budimir, predsjednik ove HUP Koordinacije i član Uprave Francka, kazao je da bi ukidanje ovog posebnog poreza dalo industriji novi investicijski zamah.

“Porezni podaci pokazuju da u Hrvatskoj imamo 500-tinjak obveznika posebnog poreza na kavu, a što pokazuje da je tržište kompetitivno s velikim brojem igrača i da tu nema neke dominacije. Novac neće pobjeći i država će ovih 120 milijuna kuna svakako dobiti, ali tako da će od toga i gospodarstvo i čitavo društvo imati više koristi”, kazao je Budimir.