Kroz 30-ak dana ustrojit će se Hrvatski odbor za produktivnost i konkurentnost (HPK), novo tijelo koje osnivaju Vlada i HUP, a koje će se baviti analizama i preporukama za promjene politika s ciljem jačanja gospodarstva.

Odluku o sklapanju Sporazuma o osnivanju HPK-a Vlada je donijela na prošlotjednoj sjednici, a HPK će, kako se navodi u odluci, činiti predstavnici poslovnog i financijskog sektora, te sindikata, akademske zajednice i Vlade, koji će imati svaki po četiri predstavnika. Njihov rad bit će volonterski, neće primati naknadu, a administrativne i tehničke poslove za sve aktivnosti obavljat će HUP.

Budući da već gotovo dva desetljeća u Hrvatskoj postoji i djeluje Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK), te funkcionira po gotovo istom ustroju i s istim ciljevima, zanimalo nas je zašto se osniva novo tijelo, te znači li to da ćemo ubuduće imati dva tijela ili će se NVK, koji su također osnovali država i HUP, ugasiti.

U prijedlogu Sporazuma navodi se da će NVK nastaviti s radom u okviru HPK-a, bez određenijeg navođenja hoće li se Vijeće ugasiti i pripojiti Odboru ili će djelovati samostalno unutar Odbora. “Vijeće se ne gasi, već će se nadopuniti i djelomično transformirati”, kratko nam je budući status NVK-a objasnio njegov predsjednik Ivica Mudrinić.

Razlog zbog kojega se, pak, išlo u osnivanje Odbora jest u nastojanju Hrvatske da pristupi eurozoni, odnosno u preporuci Vijeća Europske Unije iz rujna 2016. da sve članice europodručja do ožujka 2018. osnuju nacionalne odbore za produktivnost.

Pitanje produktivnosti postavljeno je, naime, kao glavna karika u pokretanju gospodarstava i dizanju blagostanja i dohotka, te su sve članice europodručja pozvane da prednost daju reformama kojima se povećava produktivnost.

U lanjskom izvješću Europske komisije o radu ovih odbora konstatirano je da su ih gotovo sve članice ustrojile, a one koje to još nisu provele bile su u zadnjoj fazi osnivanja. U zaključku izvješća konstatirano je da su studije i analize odbora za produktivnost važne u kontekstu europskog semestra i postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže, te da je njihovo poticanje na odgovornost važno i u svjetlu Programa potpore reformama koji je Komisija predložila u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira.

Još, međutim, nije poznato tko će biti članovi HPK-a. Iz sindikata su, štoviše, bili začuđeni viješću o osnivanju novog tijela u kojemu bi i oni trebali sudjelovati.

“Mogu samo konstatirati da nismo bili konzultirani oko toga”, kratko je odgovorio Mladen Novosel iz SSSH-a. Za razliku od NVK-a, koje je brojalo 24 člana, novi Odbor imat će 16 članova, a iz svake od interesnih grupa doći će jednak broj predstavnika, dakle po četiri.

Dosadašnji tim

U NVK-a su, iz redova gospodarstvenika i financijskog sektora Ivica Mudrinić, Darinko Bago, Slavko Vidović, Hrvoje Kolarić, Ivan Mišetić, Zdravko Jelčić, Zdenko Adrović, Goran Markulin, Ivana Budin Arhanić i Miodrag Šajatović, dok sindikate predstavljali Novosel, Krešimir Sever, Tomislav Rajković, Vilim Ribić i Đani Lučin. Vlada je kao svoje predstavnike postavljala pet resornih ministara – gospodarstva, uprave, regionalnog razvoja i EU fondova, rada, te znanosti i obrazovanja.

Kao predstavnici akademske zajednice u NVK-u su poznati sveučilišni profesori i stručnjaci Slavica Singer s osječkog Ekonomskog fakulteta, Pero Lučin, profesor na Sveučilištu u Rijeci, te Željko Potočnjak, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta. U novom tijelu, Odboru za produktivnost, pak, na dobitku će biti znanstvenici, jer će u odnosu na NVK imati četiri predstavnika i neće u odnosu na ostale skupine biti slabije zastupljeni.

Tko će, pak, predlagati predstavnike iz redova znanstvenika, još nismo dobili jasan odgovor, odnosno kako doznajemo iz HUP-a, tek sada, nakon što je utvrđeno da se ide u potpisivanje sporazuma o osnivanju odbora slijedi utvrđivanje svih detalja, pa tako i biranje članova. Kad je riječ o financiranju rada, podjednako će troškove snositi Vlada i HUP, a već je na stavkama Ministarstva gospodarstva osigurano 200 tisuća za osnivanje, dok će se za daljnje potrebe osigurati novac nakon što se odobri financijski plan i plan rada HPK-a.

O svom radu HPK će jednom godišnje, u siječnju, podnositi izvješće Ministarstvu gospodarstva i HUP-u, a sve svoje analize i preporuke objavljivat će javno, na internetskim stranicama svojih osnivača. Inače, kao što je slučaj s NVK-om, za izradu analiza o produktivnosti i konkurentnosti moći će koristiti i vanjske usluge, odnosno naručiti ih od “trećih osoba”.

Da briga o podizanju produktivnosti postaje sve važnija tema i izazov za Hrvatsku posebno je najavio ministar financija Zdravko Marić krajem prošle godine. Na skupu Hrvatskih izvoznika, iznoseći procjene očekivanog rasta BDP-a u 2020. i ponavljajući svoj pravac da iz proračuna neće trošiti više nego se uprihodi, što je s koronom palo, Marić je apostrofirao nužnost većeg oslanjanja na povećanje stope produktivnosti, a tu “domaću zadaću” postavio je kao prioritet i za privatni i za javni sektor.

Zadaci po starom

“Zadaća HPK odbora je, među ostalim, ocjena produktivnosti i konkurentnosti te sposobnosti Hrvatske za daljnji razvitak uz privlačenje investicija; davanje preporuka za potrebne reforme, prijedloge politika regulatornih okvira i stvaranje platformi za postizanje konsenzusa oko ključnih nacionalnih politika, odnosno, sve što su dosad bile zadaće i NVK-a”, ukratko je zadatke i misiju novog tijela opisao Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

“Konkurentnost ovisi o više čimbenika u društvu, primjerice efikasnost i inovativnost privatnog sektora, efikasnost, uslužnosti i trošak javnog sektora, obrazovni sustav, bankarski sustav …

Trenutno, analize i istraživanja ukazuju na nužne promjene koje bi poboljšale našu konkurentnost, a taj kontinuirani proces valjalo bi ubrzati kako bi time poboljšali životni standard naših građana i stvorili uvjete za prosperitetnu budućnost”, poručio je Ivica Mudrinić na upit o tomu gdje su naše startne pozicije kada je riječ o produktivnosti.

Što su ciljane vrijednosti, tek će se usuglašavati kada se oformi novi Odbor i počne s radom, no da je to dug i težak zadatak možda najbolje govori i podatak da je za NVK kao svoj cilj postavio ulazak Hrvatske među 40 najkonkurentnijih zemalja svijeta, što, nažalost, još nismo uspjeli ostvariti.