Potrošnja energije vruća je tema unutar Europske unije. U fokusu su pitanje cijena nafte i plina, sigurnost opskrbe, ali i zaštita okoliša te s tim povezana održivost gospodarstva.
Neminovno je da će potreba za energijom u budućnosti rasti. Kako govore posljednje prognoze Međunarodne energetske agencije (IEA), potražnja svijeta za primarnom energijom do 2030. povećat će se za najmanje 5 posto, u slučaju sporijeg oporavka od korona krize, a ako taj oporavak bude brži povećanje potreba bit će više i od 10 posto u odnosu na današnje razine.
Kraljicom je proglašena solarna energija, no potreba za energetskim miksom koji uključuje i tradicionalne izvore poput nafte, plina, ali i ugljena, i nadalje će biti važni izvori energije, osobito plin koji se smatra čišćim gorivom u odnosu na ostale ugljikovodike.
S obzirom na činjenicu da potrošnja energije kakvu danas poznajemo utječe na klimatske promjene i okoliš, Europska unija to smatra prijetnjom svojoj egzistenciji i zagovara ubrzanu transformaciju energetike. Europska komisija je predstavila novu strategiju rasta koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
Ciljevi su ambiciozni, a podrazumijevaju eliminaciju stakleničkih plinova do 2050. te osiguravanje gospodarskog rasta na način da on nije usko povezan s upotrebom resursa pri čemu ni jedna osoba, kao ni jedna regija nisu zapostavljene.
Ulaganje u obnovljive izvore
Put prema tome neće biti jednostavan ni lak i zasigurno će ovisiti o mogućnostima svakog pojedinog društva jer alternativni izvori energije još uvijek ne mogu konkurirati tradicionalnima. Naftne i plinske kompanije trebaju i moraju biti dio rješenja jer bez njih će transformacija zasigurno biti teža i sporija.
Jedna od najvećih svjetskih naftnih i plinskih tvrtki, britansko-nizozemski Shell donio je niz strateških odluka kako bi osvojio značajan udio na elektroenergetskom tržištu. To podrazumijeva i smanjenje udjela nafte u Shellovoj proizvodnji fosilnih goriva s dosadašnjih 50 na 25 posto i povećanje udjela plina na 75 posto.
Britanski naftni div BP snažno ulaže u obnovljive izvore energije te najavljuje izgradnju sunčane elektrane snage 200 MW u Australiji. To će biti najveća pojedinačna elektrana koju će ta tvrtka financirati u svojoj povijesti, čime šalje jasan signal o ambicioznim planovima za širenje na tržištu električne energije.
Iz naše najveće naftne i plinske kompanije Ine poručuju da su spremni na transformaciju i ulazak u nove biznise kojima će nadograditi postojeći lanac vrijednosti te na transformaciju gledaju kao priliku.
Krajem 2018. kompanija je donijela odluku o programu INA R&M Novi smjer 2023. s ciljem osiguravanja profitabilnog rafinerijskog poslovanja Ine na način da se prerada nastavi u Rijeci, a na lokacija u Sisku razvije održive alternative.
Program podrazumijeva ulaganje od 4 milijarde kuna u izgradnju postrojenja za obradu teških ostataka te veću ukupnu složenost koje će značajno pridonijeti konkurentnosti riječke rafinerije.
INA vidi priliku u transformaciji
Provođenje programa omogućit će Ini održivo i profitabilno rafinerijsko poslovanje, što u konačnici kompaniji osigurava mogućnost financiranja drugih projekata važnih za transformaciju Ine u nisko-ugljičnu kompaniju, npr. projekata vezanih uz obnovljive izvore energije i sl.
INA je proširila i lepezu rafinerijskih proizvoda izgradnjom Propan propilen splitera, pola milijarde kuna vrijednog postrojenja pomoću kojeg se u Rijeci proizvodi visokovrijedan propilen koji se koristi kao sirovina u petrokemijskoj industriji.
Među održivim alternativama u Sisku razvija se i projekt biorafinerije, zahvaljujući kojem bi INA mogla proizvoditi bioetanol druge generacije iz biomase, uz proizvodnju zelene energije. Projekt se sa svim svojim elementima uklapa u europsku energetsku strategiju.
Radi se o investiciji od oko 300 milijuna eura, od čega je planirano dio sredstava osigurati iz Inovacijskog fonda na koji je u studenom projekt i prijavljen. Ujedno su zadovoljeni i formalni kriteriji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja čime je biorafinerija službeno uvrštena na Listu strateških projekata.
Bioetanol kao pogonsko gorivo smanjuje količinu stakleničkih plinova, već se široko primjenjuje u Brazilu, a obzirom na to da je dobiven iz poljoprivrednih proizvoda koji, treba naglasiti, nisu konkurencija hrani, smatra se obnovljivim izvorom energije.
Uz to, INA u Sisku planira i solarnu elektranu snage 3 MW dok bi na lokaciji postrojenja u Molvama prostor bio iskorišten za projektiranje solarne elektrane snage 9MW koja se može mjeriti s najvećima u Hrvatskoj.
Pred naftnom i plinskom industrijom nova je prilika jer će EU pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć onima na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše utjecati. Naime, u okviru mehanizma za pravednu tranziciju mobilizirat će se najmanje 100 milijardi eura u najogađenijim regijama u razdoblju 2021.–2027.
* Sadržaj omogućuje Ina
