Trans osobe trebaju imati pravo na izbor i samoodređenje, dostojanstven život, moraju postati vidljivije u društvu, neke su od poruka s današnje, tematske sjednice "Pravna i zdravstvena zaštita transseksualnih, transrodnih i rodno nekonformnih osoba u Hrvatskoj" što ju je organizirao saborski Odbor za zdravstvo.

Transseksualne, transrodne i rodno nekonformne osobe nailaze na brojne prepreke u ostvarivanju ljudskih prava, nemaju odgovarajuće regulirana prava, ni odgovarajuću podršku zajednice i društva, konstatirala je predsjednica Odbora Romana Jerković.

Tematska rasprava, kaže, trebala bi tu temu približiti ne samo Hrvatskom saboru, nego i drugim relevantnim tijelima i javnosti.

Puno ljudi ne zna za pojam rodne disforije (konfuzija između onoga kako se osjećate i spola koji ste dobili rođenjem), no disforične osobe postoje od kad je svijeta, to nije samo "zapadni" fenomen, ne događa se samo kod muškaraca i samo odraslima, naglasila je svjetski ugledna stručnjakinja dr. Peggy Cohen-Kettenis iz Amsterdama.

Okupljenima je prenijela iskustva dobre prakse koju njena klinika od 1975., odnosno 1987. ima u liječenju odraslih, odnosno djece i adolescenata.

Svaki je korak, kaže, u zdravstvenom procesu zapisan, posebno za žene, posebno za muškarce, održavaju se redovni, multidisciplinarni sastanci.

Mala populacija, veliki problem, tim je riječima problem transrodnih osoba opisao kirurg dr. Miroslav Đorđević iz Beograda koji nakon 20-ak godina rada u tom području ocjenjuje da se stvari vrlo brzo mijenjaju.

Stvari koje su prije pet-šest godina izgledale nerješive, sada se rješavaju, kaže Đorđević i izražava uvjerenje da će situacija u Hrvatskoj za godinu dana biti bolja, a za tri godine kao bilo gdje u Europi.

Jednako pravo na život, od toga treba poći kad se govori o transrodnim osobama, te ljude treba prepoznati kao one koje treba prihvatiti i koji trebaju biti kao i svi mi, naglašava Đorđević.

Trans osobama treba omogućiti pristup adekvatnoj, besplatnoj, kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, naglašava Arijan Kajtezović iz udruge TransAid.

Đorđević kaže da se godišnje javi osam do deset transrodnih osoba, da se, dakle, radi o populaciji od stotinjak ljudi, a to, ističe, nema veliki financijski učinak na državu.

Kajtezović upozorava i na društvenu nevidljivost trans osoba, na činjenicu da im se, uglavnom, pristupa senzacionalistički.

Nužno je, naglašava, educirati medije, pravne stručnjake, medicinsko osoblje, bitno je da se trans zajednica poveže i osnaži.

Problemi transrodnih osoba u Hrvatskoj nezamislivi su drugim ljudima, poručila je kroz edukativni film tajnica Ana (37), rođena kao Andrija.