Zapuštenosti Lječilišta i Top-Termi Topusko došao je kraj. Toplice, čija je tradicija zdravstvenog turizma duga čak 200 godina, a koje su sustavno bile zapuštene desetljećima, ušle su u investicijski ciklus vrijedan čak 600 milijuna kuna.

Trenutno su, kaže Domagoj Mosler, ravnatelj Lječilišta i direktor Top-Termi Topusko, u raznim fazama radova i izrade projektne dokumentacije projekti vrijedni 60 milijuna, odnosno 10 posto ambicioznog projekta kojeg su nazvali “Topusko pametni termalni grad”.

“Ova obnova predstavlja sigurnost i otpornost bez koje nema budućnosti za Lječilište i Toplice”, ističe Mosler, direktor dva poslovna subjekta, od kojih je jedan – Top-Terme, prije samo četiri godina izašao iz predstečajne nagodbe da bi danas njegovo poslovanje bilo posloženo i stabilno.

Stabilnost u prihodima, koji se zajedno, i Lječilišta i Top-Termi, kreću oko 90 milijuna kuna godišnje, bio je i temelj pokretanja projekata koji će u potpunosti promijeniti vizuru toplica, a potencijalno i jednog od najzapuštenijih dijelova Hrvatske – Banovine. Svim je projektima, kojih je uistinu mnogo, objašnjava Mosler cilj “učinkovitije i kvalitetnije korištenje geotermalne vode, kako bi ovo prirodno bogatstvo bilo na korist svim stanovnicima Topuskog, gostima i zaposlenicima”.

Geotermalna voda čiji se samo mali dio, tek četvrtina, trenutno koristi, u konačnici bi cijelom kraju trebala donijeti toplinsku neovisnost, ali i gospodarsku revitalizaciju kroz privlačenje investicija.

Energetska kriza ih ne dotiče
Kada ovaj ambiciozni projekt bude završen postotak privatnih i javnih korisnika koji koriste geotermalnu toplinsku energiju sa sadašnjih bi 50 trebao biti podignu na 95 posto.

Domagoj Mosler, ravnatelj Lječilišta i direktor Top-Termi Topusko/PD

“I uz zastarjelu toplinsku mrežu koju imamo mi isporučujemo najjeftinije grijanje u Hrvatskoj po cijeni od 9, odnosno 13 lipa po kilovatsatu za privatne, odnosno poslovne korisnike. Prava je nepravda prema ljudima ovog kraja da imamo termalnu vodu, a da dio njih nije spojen na termalno grijanje”, kaže Mosler.

U situaciji kada velika većina stanovnika strepi kako će se grijati i koliko će isto platiti ne treba spominjati vrijednost koju je priroda dala ovom kraju, a koju tek treba iskoristiti.

“Što se grijanja tiče, energetska kriza na nas ne utječe”, ističe direktor Top-Termi i ravnatelj Lječilišta. Ipak, obnova stare i izgradnja nove toplovodne mreže nije jednostavan niti jeftin zadatak. Osim toga, četiri bušotine treba spojiti u novi geotermalni prsten.

No Mosler ima plan i brojne projekte, od kojih su mnogi već i pokrenuti. Što se tiče toplovodne mreže, bušotina i centralne toplinske stanice, pokrenuta su tri projekta vrijedna 20 milijuna kuna.

U sklopu istih dio se toplovodne mreže, centralne toplinske stanice i bušotina već obnavlja, a ostatak bi, uz nadogradnju, trebao biti pokriven u sklopu Programa energija i klimatske promjene iz financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a za što se izrađuje projektna dokumentacija.

Kompleks vanjskih bazena

Napokon do investitora
Istovremeno, da bi sustav bio efikasan treba obnoviti i sve objekte. Zgrada je Petrove gore obnovljena (16 milijuna kuna), iz Fonda solidarnosti obnavljaju se dvije zgrade Lječilišta – vila Zelengaj i zgrada Kinematograf (11,5 milijuna kuna), priprema se dokumentacija za rekonstrukciju i adaptaciju zgrade Toplica i zdravstveno rehabilitacijskog centra te za izgradnju u ratu srušenog Doma 3, koji bi trebao biti suvremena bolnička zgrada za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju.

“Za dvije bi godine sva dokumentacija treba biti gotova, a mi spremni za ulazak u velike radove”, najavljuje Mosler te dodaje da je riječ o cjelovitom i sveobuhvatnom procesu koji mora obuhvatiti termalnu vodu od bušotine do krajnjeg korisnika”.

To bi, mišljenja je, trebalo privući i investitore u sredinu u kojoj se isti broje na prste. Osim formiranja nove gospodarske zone staklenika grijanih na geotermalnu energiju direktor Lječilišta i Top-Termi računa da će i druge industrije naći svoj interes u kraju bogatom geotermalnom vodom.

“Ova energetska kriza neće samo tako proći, a mi ćemo velikim potrošačima energije moći ponuditi istu po jeftinijom cijeni”, ističe dodajući da bi zelene industrije bile najkompatibilnije projektu Topusko pametni termalni grad, pa se istima i nadaju.

Najveći se pak projekt tiče rekonstrukcije i nadogradnje hotela Toplica i zdravstveno rehabilitacijskog centra, a čija se vrijednost procjenjuje na 150 milijuna kuna i za koji se izrađuje projektna dokumentacija. Mosler se nada da će za njegovu realizaciju dobiti sufinanciranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Ako sve bude kako planiraju radovi bi trebali biti gotovi do lipnja 2025, a topuske Toplice centar zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

Obnova i gradnja toplovodne mreže

“Osim energetske obnove zgrade u potpunosti ćemo obnoviti i smještaj, sustav grijanja i hlađenja, restorane, kuhinju, sve prostore. Postojeći ćemo bazen obnoviti i dodatni nove sadržaje. Napravit ćemo suvremeni, u Hrvatskoj jedan od najvećih wellness i spa centra s bazenom, manju kongresnu dvoranu i multifunkcionalnu sportsku dvoranu”, nabraja Mosler.

Ovi će radovi biti sve samo ne jednostavni jer si ne mogu priuštiti da Lječilište i Top-Terme ne rade. Trebat će, dakle osigurati izvođenje radova u fazama kako bi sve funkcioniralo. Za sve projekte imaju podršku županije i države, no ono što će im biti najveći problem su, žali se Mosler – ljudi.

‘Trebamo ljude, a njih nema’
“Sada se pokazalo da je s ovakvom Europom i izvorima financiranja sve moguće napraviti. No pitanje je, tko će to sve raditi. Nama trebaju ljudi, a ljudi nema jer su plaće male”, ističe.

Svi projekti koje Mosler, uz podršku lokalne i županijske vlasti, ambiciozno priprema, možda će ipak biti poticaj ljudima da ostanu u zapuštenom kraju Banovine, a možda i da se vrate.

U konačnici, bez velikih i ambicioznih projekata nema niti razloga za ostanak, a kamoli povratak. Lječilištu i Toplicama u Topuskom napokon su se, možemo reći, svi uvjeti za razvoj posložili. Imaju podršku vlasti, imaju ideje, projekte i hrabrost. Još sve njih “samo” treba privesti kraju.