Najažurniji signali o kretanju potrošnje obično dolaze s podacima Porezne uprave o fiskaliziranim prometima, a uobičajeno je i da je u mjesecu blagdana potrošnja pojačana.

Tako je u proteklom mjesecu kod svih obveznika fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti evidentirano 3,08 tri milijarde eura (3,08) vrijednosti izdanih računa, što je osjetno više nego u prva dva mjeseca.

U prvom tromjesečju, naime, u Hrvatskoj su, što “kešom” što karticama, plaćene robe i usluge vrijedne ukupno 8,29 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je za 1,15 milijardi ili 16 posto više.

Raniji termin Uskrsa
S obzirom na službene podatke o usporavanju stope inflacije, to je značajan međugodišnji skok prometa. No, on je dijelom i rezultat činjenice da smo ove godine imali nešto raniji termin Uskrsa, tj. da se prateća predblagdanska potrošnja lani uglavnom događala u travnju, a ove godine u ožujku. U svakom slučaju, u međugodišnjim usporedbama realniju će sliku dati četveromjesečne brojke.

Podaci DZS-a o kretanju nominalnog i realnog prometa od trgovine na malo stižu s nešto više vremenskog pomaka. Tako se prošli tjedan objavljeni tek podaci za veljaču, a prema njima je, primjerice, promet u odnosu na veljaču 2023. (kalendarski priolagođeno) nominalno bio za 13,4% veći, a realno za 9,1%, što je bila i najviša godišnja stopa od lanjskog travnja.

Kad je pak riječ o utjecaju cijena, u veljači je došlo do zastoja višemjesečnog niza uzastopnog usporavanja indeksa potrošačkih cijena, koji je u međugodišnjim usporedbama ostao na siječanjskih 4,1%. Iz DZS-a se danas očekuje prva procjena ožujske inflacije, koja bi mogla pružiti i orijentir u smislu utjecaja rasta cijena na nominalni rast potrošnje mjeren fiskaliziranim prometima.

Promatra li se samo ožujak, vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec 2023. bila je za nepunih 320 milijuna ili 14,5% veća, i to na 4,5% većem broju računa za prodanu robu i usluge nego u lanjskom ožujku.

Najveći dio ukupnog fiskaliziranog prometa nosi, dakako, trgovina na malo. Kroz fiskalne blagajne trgovaca prošlo je u prva tri mjeseca više od 5,4 milijarde eura vrijednosti računa, od čega u prošlom mjesecu 2,02 milijarde.

Najveći dio prometa trgovaca odrađen je u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem, odnosno proizvodima za kućanstvo. Super i hiper marketi prošli su mjesec zabilježili 837 milijuna eura prometa ili gotovo 20 posto više nego u lanjskom ožujku, ali to se dijelom može pripisati već spomenutim predblagdanskim kupovinama.

I usluge cvjetaju
Utjecaj blagdana, ali i toplijeg vremena uočljiv je i na prometima ugostiteljskog sektora. Nakon što su se fiskalizirani prometi u tim djelatnostima u prva dva mjeseca kretali između 205 i 215 milijuna eura, u ožujku je vrijednost izdanih računa premašila 248 milijuna, što je pak u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 21% više. Promatra li se cijeli prvi kvartal porast je nešto manji, ali i dalje blizu 20 posto, što govori i o rastu potrošnje, ali i cijenama ugostiteljskih usluga.

I kad je riječ o djelatnosti pružanja usluga smještaja plaćenih karticama i gotovinom, podaci Porezne uprave na tragu su prvih izvještavanja o rastu dolazaka i noćenja koji se bilježi u prvom kvartalu (rast od 16 odnosno 15 posto).

Tako je primjerice prošlog mjeseca kod usluga smještaja zabilježen fiskalizirani promet od gotovo 61 milijun eura naspram 47,8 milijuna u istom mjesecu prošle godine. Od početka godine ukupno je dosad (do kraja ožujka) fiskalizirano računa u vrijednosti većoj od 154 milijuna eura, što je oko 34 milijuna ili gotovo 28% više nego u istom lanjskom razdoblju.

Inače, u provedbi nadzora fiskalizacije, razmjerno se često utvrđuju nepravilnosti, a pretpostavka je da su oni rašireniji u uslužnim djelatnositma. Od 7416 nadzora provedenih u 2023., u više od polovice (56%) su utvrđene nepravilnosti poput neizdavanja (nefiskaliziranja) računa ili neevidentiranja cjelokupnog prometa, nepotpunih i/li netočnih podataka o poslovnim prostorima i sl.