Pomoćnik ministra gospodarstva nadležan za industriju, investicije i programe Europske unije Tomislav Radoš, čiju je ostavku na tu dužnost Vlada prihvatila prošloga tjedna, ipak ne napušta Ministarstvo zbog nezadoljstva nego zbog novog projekta. Kako doznaje Poslovni dnevnik, Radoš će biti angažiran na pokretanju novog Centra za industrijski razvoj (CIRAZ), čije osnivanje posljednjih dana aktivno najavljuje sam ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Sudeći prema Radoševoj ostavci, nova institucija trebala bi se početi ustrojavati početkom studenoga, a ono što je dodatno zanimljivo jest da se CIRAZ osniva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Točnije, nastaje kao projekt u partnerstvu Ministarstva gospodarstva, Komore i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Riječ je, kako ističe potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić, o jednome od krupnijih projekata koje Komora uz financijsku pomoć EU provodi u sklopu vlastite reforme i jačanja svojih članica. Preduvjet za osnivanje CIRAZ-a tri su ključna dokumenta koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva: hrvatska industrijska strategija 2014.-2020., strategija poticanja inovacija 2014.-2020. te strategija pametne specijalizacije, čije je usvajanje u tijeku, a čiji novi koncept spaja industrijsku i inovacijsku politiku radi razvoja inovativne ekonomije te otvara vrata za korištenje ESI fondova u financijskoj perspektivi EU 2014. do 2020. godine.

Iako Hrvatskoj ne manjka institucija koje pokrivaju ta ekonomska područja, pokazalo se kako u provedbi navedenih strateških okvira zapravo ne postoji formiran sustav njihova koordinirana provođenja, pa je zaključeno kako bi se modelom poput CIRAZ-a mogla postići sinergija u njihovoj realizaciji koja bi rezultirala i kvalitetnijim povlačenjem novca iz ESI fondova. 
Slična iskustva i institucije imaju i druge zemlje, od primjerice Irske koja je Agenciju za industrijski razvoj osnovala još 1969. do Poljske u kojoj je takva pomoć industrijalcima konstantna od početka tranzicije 1991. godine. Kako sam ministar Vrdoljak otkriva, uzor za CIRAZ bio je model pomoći industrijskom razvoju Baskije, koja je pred petnaestak godina bila ispod 70 posto BDP-a EU, dok je danas 130 posto iznad prosjeka i među najrazvijenijim je regijama Europe.

Kramarić pojašnjava kako se komorski sustav pokazao idealnim u provedbi razvojnih strategija i u drugim zemljama, poput Njemačke, Švicarske i Austrije. Samo osnivanje CIRAZ-a biti će financirano najvećim dijelom iz strukturnih fondova, i to 85 posto, dok će ostala sredstva biti osigurana od HGK i iz drugih izvora. Nova institucija, kako saznajemo, zapošljavat će 40-ak djelatnika, koji će biti raspodijeljeni u sustav sastavljen od službi za praćenje i predviđanje potreba industrijskog razvoja, za jačanje konkurentnosti gospodarstva, za podršku tematskim inovacijskim vijećima, te inovacijske tvornice i akademije za industrijski razvoj. Drugim riječima, na jednom mjestu CIRAZ-u bi se pružalo potporu po industrijskim sektorima, umrežavalo inovacije i industriju, ali i povezivalo s akademskom zajednicom u specijaliziranoj edukaciji za potrebe pojedinih industrija. U ovom trenutku posebno važan je aspekt da bi na dispoziciji u novom Centru gospodarstvenicima bili i u povlačenju sredstava iz EU fondova, ali i pronalaženju drugih izvora financiranja.

Ministar Vrdoljak ovih dana prokomentirao je kako trenutačna ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj dosežu tek 0,7 posto BDP-a, a upravo u CIRAZ-u on i vidi mogućnost korekcije tako nepovoljnog rezultata povlačenjem više od 300 milijuna eura dostupnih Hrvatskoj kroz narednih pet godina iz EU fondova za ulaganje u inovacije i tehnologije.

Baskijskom modelu povezivanja i jačanja gospodarstva i znanosti pripreme za start su u završnoj fazi, kažu naši sugovornici, prema kojima će u narednim tjednima, do konca godine Centar biti ustrojen, te javno predstavljen, a službeno je za očekivati da u funkciju CIRAZ bude stavljen s prvim danima iduće godine.