Mlinsko-pekarska industrija okupljena u udruženje Žitozajednica, ogorčena je potezom ministra poljoprivrede, koji usred žetve pšenice po hitnom postupku, donosi novi Pravilnik o parametrima kvalitete pšenice, čime poništava efekte Kodeksa o otkupu žitarica, koji je 2014. usuglašen između proizvođača i otkupljivača.

Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako su iznenađeni potezom, kojim se otkup vraća u "politiku", posebno jer se on donosi za žetve, što će, tvrdi, donijeti nered na tržištu.  "Šalje se loša poruka, narušava se tržišna utakmica i snižavaju standardi kvalitete koji su Kodeksom postavljeni", kaže. U Žitozajednici ipak vjeruju da će se otkup odvijati na razini onih koji proizvode i koji otkupljuju pšenicu. 

Obostrano nezadovoljstvo
U Ministarstvu tvrde kako su i proizvođači i otkupljivači pšenice nezadovoljni parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice koje sadrži neobvezujući Kodeks iz 2014. Na dva sastanka nije postignut dogovor oko izmjena Kodeksa.  "Imajući u vidu da je žetva u tijeku i da je treba žurno reagirati na zahtjeve tržišta, Ministarstvo je pripremilo Pravilnik u koji su unesene izmjene o kojima se raspravljalo na posljednjem sastanku Savjeta i oko kojih se postigao određeni stupanj suglasnosti", kažu. Dodaju da će se Pravilnik primjenjivati za otkup pšenice roda 2017. proizvedene za otkup isključivo na području Hrvatske. Donošenjem Pravilnika Kodeks otkupa žitarica i uljarica se može i dalje primjenjivati jer propisuje uvjete, način, prijem i otkup ostalih žitarica i uljarica, ističu u Ministarstvu.  

"Očekujem da ćemo nakon ovogodišnje žetve ponovo okupiti i proizvođače i otkupljivače pšenice i da ćemo zajedno raditi na izmjeni Kodeksa. Inzistiram na poštenim uvjetima i za jedne i za druge, ali prije svega podsjećam da je ukupna dobrobit proizvođača i potrošača daleko veća ako ćemo našu najkvalitetniju pšenicu koristiti za proizvodnju finalnih proizvoda", kaže ministar Tomislav Tolušić.  Hrvatska je prošle jeseni zasijala najmanje pšenice u svojoj povijesti, na tek 98.000 ha. Lani je, veli Barišić, prinos bio jako dobar oko 5,7 tona po hektaru, a godinu ranije oko 5,4 tone. Proizvodnja će ove godine biti oko 500.000 tona pa ćemo, dodaje, imati dovoljno za naše potrebe. 

Snizit će cijenu?
Prošle godine je izvezeno 430.000 tona, a bili smo prisiljeni uvesti 63.000 tona kvalitetnije pšenice, kako bismo poboljšali kvalitetu brašna u preradi, veli Barišić. Iako cijena u otkupu još nije definirana i, strahuje se da će novi Pravilnik potaknuti ogorčene otkupljivače da ponude nižu cijenu nego što od njih očekuju ratari.