Pandemija koronavirusa povećala je svijest o važnosti održivog razvoja, uključujući brigu za okoliš i veću potražnju za organski proizvedenom hranom i prehrambenim proizvodima. Trend koji je zamijećen u cijelom svijetu nije zaobišao ni Hrvatsku, i to bi moglo ubrzati i jačanje podrške administracije organskoj proizvodnji, koja je još uvijek na značajno nižim razinama nego u razvijenim zemljama EU.

Slažu se s tim svi proizvođači organske hrane s kojima smo razgovarali o dosadašnjem razvoju i budućim projektima, bilo da dolaze ih agrara ili proizvodnje jaja, vinarstva ili maslinarstva, bilo da su veterani ili su tek krenuli s ekološkom proizvodnjom.

Korona je samo ubrzala trend

Njihove priče potvrda su da, iako ponekad ima više izazova od konvencionalne proizvodnje, organska poljoprivreda donosi ne samo benefit za okoliš i zdravlje, već i daje dodanu vrijednost proizvodima koji izlaze na tržište. Usto, to su dobri primjeri prakse koja ide ukorak s regulativom Europske unije, čiji je cilj do 2030. godine u organskom uzgoju imati četvrtinu poljoprivrede.

Pionir ekološkog uzgoja povrća u Hrvatskoj svakako je tvrtka Zrno eko, imanje koje je prvo u Hrvatskoj 1995. dobilo Eko-Oskar za zaštitu okoliša u poljoprivredi i šumarstvu. Od 2002. godine imanje je u sustavu kontrole prema hrvatskom Zakonu o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, upisano je u Upisnik eko-proizvođača i ima potvrdnicu za svoje proizvode.

Kabola je poznata po Malvaziji i Teranu odležanim u glinenim gruzijskim amforama

Na 20 hektara na Bio-Zrnu uzgajaju sve žitarice, voće, povrće te ostale poljoprivredne eko-kulture koje se  koriste kao sirovine za pripremu svježeg programa vlastitih proizvoda. Imanje je se nalazi u selu Habjanovcu na 60 kilometara od Zagreba, okruženo je šumom te na svojim površinama i objektima objedinjuje ekološku poljoprivrednu, prerađivačku i pekarsku proizvodnju. Svi proizvodi su ekološki certificirani, bez namirnica životinjskog porijekla, i osim kroz maloprodaju do potrošača dolaze u zagrebačkom restoranu Zrno-Bio Bistro.

“Naš je cilj zatvoriti krug od polja do stola, odnosno do finalnog proizvoda. Tako recimo na imanju uzgajamo soju od koje radimo tofu koji pak ide u naše sendviče ili u restoran – to je proces od godinu i pol, u kojem je pod našom kontrolom svaki korak u proizvodnji i preradi”, pojašnjava David Pejić.
Pejić se slaže da je u koroni porastao interes i potražnja za organski proizvedenom hranom, odnosno ubrzan je trend koji se i ranije pokrenuo.

“Ljudi su više bili doma, više su kuhali i obraćali pažnju na ono što jedu, na vlastito zdravlje i okoliš, i novac koji bi možda ostavili u restoranima ulagali su u kvalitetne namirnice. Ipak, u Hrvatskoj ima još puno mjesta za napredak u segmentu organske proizvodnje, kojoj se u široj javnosti i dalje dovoljno ne vjeruje, i potrošači nisu spremni izdvojiti višu cijenu za veću kvalitetu koja jamči održivost. Također ubuduće očekujemo i veću prepoznatljivost i valorizaciju od strane javnih institucija.

Nastavak duge tradicije

Odličan primjer daje Zagrebačka županija koja je napravila strateški plan eko proizvodnje s jako visokim standardom da do 2030. do 100 posto proizvodnje bude na organski način. To je možda neizvedivo u potpunosti, ali je jedini ispravan put, i drago nam je da aktivno sudjelujemo u tom procesu jer i sami imamo proizvodnju upravo u Zagrebačkoj županiji”, pojašnjava David Pejić, direktor Bio-Zrna.

Istarska obiteljska vinarija Kabola ove je godine proslavila čak 130 godina tradicije – vinska priča obitelji Markežić započela je daleke 1891. godine s momjanskim muškatom.

Marino Markežić iz Kabole kaže kako samo nastavljaju tamo gdje su preci stali

Inozemno tržište ih prepoznalo

Kabola je pod tim nazivom na tržištu od 2005. godine, a ekološkom uzgoju vina i maslinovog ulja vratili su se 2009. godine, i svi njihovi proizvodi imaju certifikat. Vinogradi Kabole smješteni su na brežuljku pod nazivom Štancija u okolici vinarije na lokaciji Kanedolo kod Momjana.

Zemlja je uglavnom glinena i bogata laporom što vinima daje posebne značajke, a grožđe kroz kraće i duže maceracije u hrastovim bačvama ili amforama dobiva posebne note. Vino rade tako da minimalno interveniraju vinogradu i podrumu, i to isključivo od grožđa svojih vinograda. Tako nastaju njihove etikete Malvazija Istarska, Malvazija Unica, Malvazija Amfora, Muškat Momjanski, Pjenušac RE, Teran, Merlot, Cabernet Sauvignon, Teran Amfora, Supremo.

“Zapravo nastavljamo tamo gdje su stali naši preci, jer prije se sve proizvodilo ekološki, samo smo si mi sada olakšali uz pomoć tehnoloških i inovativnih rješenja. To jest možda teži i skuplji put, ali je za nas jedini prihvatljiv”, kaže nam vlasnik Kabole Marino Markežić.

Ekološka proizvodnja naime zahtjeva više ulaganja u tehnologiju koja zamjenjuje uporabu pesticida i herbicida, ali i u kadrove, budući da se najveći dio poslova radi ručno, bilo kad su u pitanju proljetni radovi ili berba. Radnike je teško pronaći, i to Kaboli predstavlja najveći izazov u poslovanju. Kao i svi čije poslovanje ovisi o HoReCa kanalu i Kabola je imala teško razdoblje zbog pandemije, no to im je istodobno donijelo i nova izvozna tržišta.

“S udjela izvoza od oko 20 posto sada smo na oko 30 posto, i to nas veseli. Kabola trenutno izvozi u 16-18 zemalja, u zemlje regije, EU, Kanade i SAD-a, i sada se spremamo za tržište Japana i Australije. Cilj nam je doći na 20 zemalja za izvoz. I hrvatsko tržište polako kreće prepoznavati značaj ekoloških proizvoda, koji imaju prioritet na našim izvoznim tržištima, velike hotelske kuće spremne su izdvojiti nešto više za proizvod koji će dati značajno veću vrijednost njihovim uslugama”, pojašnjava nam Markežić.

Marko Brajević iz Perfe najavljuje najveću farmu nesilica u slobodnom uzgoju u Hrvatskoj

Organska proizvodnja jaja u Hrvatskoj je tek u počecima, što dijelom ovisi i o slaboj osviještenosti potrošača o kvaliteti bio jaja, pa se domaći proizvođači već okreću i izvozu. Jedan od najvećih proizvođača jaja u Hrvatskoj, tvrtka Perfa-bio, za svoja bio jaja tako već pregovara s kupcima iz Švicarske, Italije i Njemačke, iako su sve više zadovoljni interesom trgovačkih lanaca kod kuće. Nakon ulaganja u proizvodnju jaja iz podnog štalskog uzgoja i razvoj brenda Sretna jaja, za Perfu je logičan korak bila ekološka proizvodnja na području Parka prirode Medvednica, u što su ušli prije nešto više od dvije godine.

“Najsretnija bio jaja Perfa” certificirana su jaja iz netretiranog i ekološki čistog područja, pojašnjava nam direktor Perfe Marko Brajević. Usto, sve nesilice koje borave na otvorenom cijepe se protiv uzročnika koje mogu pokupiti.

Perfa jaja nositelj su oznake International Food Standard (IFS) kojom se garantira sljedivost proizvodnje jaja. Također, sva Perfa jaja nositelj su oznake Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) sa znakom „Jaja hrvatskih farmi“, te posjeduju HACCP certifikat. “Organski uzgojena jaja su proizvod budućnosti i planiramo ulagati u širenje ovog segmenta poslovanja.

Investicija u Gorskom Kotaru

Za razliku od jaja iz slobodnog uzgoja, gdje nesilice osim u objektu na raspolaganju imaju vanjski prostor koji osigurava četiri kvadrata po nesilici, bio uzgoj podrazumijeva boravak na bio-livadi koja nije kontaminirana.

Usto, nesilice se smiju hraniti samo posebnom bio-smjesom koju nabavljamo iz Austrije, jer vlastitu mješaonu za eko-hranu još nemamo, a domaćih dobavljača nema,” pojašnjava Brajević. Perfa je krenula s tri tisuća nesilica u organskom uzgoju, a krajem srpnja njima će se pridružiti još 6 tisuća nesilica, što će davati oko 3 milijuna jaja na bazi godine.

Usto, u tijeku je realizacija investicije u novu farmu u Gorskom kotaru, najveću farmu nesilica u slobodnom uzgoju u Hrvatskoj, gdje će se smjestiti još 40 tisuća nesilica. To znači da će Perfa imati ukupno preko 15 milijuna jaja iz slobodnog uzgoja.