Premijer je u emisiji “Talking Europe” francuske državne televizijske mreže govorio o pritužbama na račun Bruxellesa zbog sporog procijepljivanja stanovništva u EU-u, odnosno nedostatnoj isporuci cjepiva te nedoumicama nekih zemalja u odnosu na cjepivo AstraZenece i Sveučilišta Oxford.

“Naručili smo više nego dovoljno, no cjepiva se distribuiraju ‘pro rata’, tj. koliko ste cjepiva naručili od koje kompanije”, objasnio je Plenković.

A na začelju smo Europe

Pet država EU-a prosvjeduje zbog “velikih razlika” u raspodjeli cjepiva

Sve su jasniji razmjeri nejednakosti

Hrvatska je jedna od najvećih gubitnica u raspodjeli cjepiva unutar EU, od nas su lošije prošle samo dvije države

Upozorio je, međutim, da se Hrvatska suočava s kašnjenjima u isporuci cjepiva te je stoga došao u Bruxelles.

“To je glavna svrha zašto sam ovdje (…) inzistiram da se ono što smo potpisali, što smo naručili i isporuči”, rekao je premijer.

“O tome sam razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i njezinim timom. Cjepivo smo naručili putem centriliziranog sustava koji je uspostavila Komisija”, objasnio je Plenković.

Po njegovim riječima, Hrvatska je prvo naručila 2,7 milijuna doza, s namjerom da udvostruči tu količinu. Radi se o narudžbama 1,9 milijuna doza cjepiva Pfizera/BioNTecha, 2,7 milijuna AstraZenece/Oxforda, milijun doza Moderne i milijun doza cjepiva Johnson&Johnson.

Plenković se, vezano uz cjepivo AstraZenece/Oxforda složio s odlukom Rima da blokira isporuku 250.000 doza tog cjepiva Australiji.

Korist nadmašuje rizike

HZJZ se oglasio o povezanosti između AstraZenece i poremećaja zgrušavanja krvi

nije fer

Kritika Kurza: ‘Hrvatskoj je učinjena nepravda, neke države sklopile su tajne ugovore s farmaceutima’

Kazao je da podržava potez talijanskih vlasti da pošalju “konkretan signal” AstraZeneci da “mora poštivati ono što je  potpisano”.

To nikako, nije, istaknuo je Plenković, usmjereno protiv Australije već je nužno podsjetiti kompanije da se moraju pridržavati potpisanih ugovora.

Kako je Hrvatska do sada procijepila tek pet posto stanovništva te je uz Francusku među najlošijima u EU-u po tom pitanju, upitan je da li je spreman učiniti isto što i Mađarska koja je kupila rusko cjepivo Sputnjik V, ne mareći za odobrenje Europske agencije za lijekove.

“Svaka vlada mora s najvećim oprezom pristupiti pitanjima vezanima uz javno zdravlje, sigurnost građana i cijepljenje. EMA i hrvatska agencija za lijekove su filteri, a stručnjaci moraju pomoći vladama da donesu mudre odluke. Meni će kao premijeru javno zdravlje, sigurnost i zaštita naših građana uvijek biti na prvom mjestu”, odgovorio je Plenković.

Što se tiče obustave cijepljenja AstraZenecom zbog navodnih teških nuspojava, premijer je rekao da u Hrvatskoj nisu uočeni takvi slučajevi.

Brojke u porastu

Dajak: Trenutno je veći broj mlađih osoba bez značajnijih komorbiditeta na respiratoru

Više europskih zemalja je “iz opreza” obustavilo cijepljenje AstraZenecom kako bi ispitali moguću povezanost tog cjepiva s pojavom krvnih ugrušaka.

“Nismo uočili  nikakve popratne pojave nakon primjene cjepiva AstraZenece/Oxforda do kojih je možda došlo u ostalim zemljama. Naprotiv, od samog početka smatramo da je to cjepivo također dobro i za naše građane starije od 65 godina”, rekao je Plenković.

Danska, Norveška, Italija i Island u četvrtak su “iz opreza” obustavili cijepljenje protiv covida-19 AstraZenecom zbog sumnji da izaziva zgrušavanje krvi, usprkos tvrdnjama proizvođača i europskog regulatora da je cjepivo sigurno te da informacije kojima raspolaže EMA pokazuju da učestalost tromboembolijskih incidenata među cijepljenima nije veća nego u općoj populaciji.

“U ovom trenutku, prema podacima koji su nam na raspolaganju, nemamo razloga ili temelja da posegnemo za tom mjerom te ćemo nastaviti koristi cjepivo AstraZenece”, dodao je šef vlade.

Osvrnuvši se na prijedlog Europske komisije o uvođenju tzv. “covid putovnica” kojim bi putnici dokazivali jesu li cijepljeni ili imaju li negativan PCR test, Plenković je rekao da bi to mogao biti dio strategije za povratak turista u Hrvatsku.

“Mislim da bi to moglo poslužiti kao pomoćno sredstvo kako bi se omogućilo slobodno putovanje. To je, naravno, nešto što bismo trebali razmotriti”, kazao je Plenković.

France24 podsjeća da turizam čini 20 posto hrvatskog BDP-a.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila globalnu pandemiju covida-19 prije godinu dana.

U Europi je od posljedica zaraze novim koronavirisom SarS-CoV-2 umrlo više od 571.000 ljudi i do sada je primjenjeno oko 45 milijuna doza cjepiva protiv covida-19.