Na tržištu je mnoštvo analiza posljedica koje će pandemija koronavirusa imati na globalni turistički sektor i hotelijerstvo, propali prihodi i radna mjesta broje se u milijunima i osmišljavaju strategije oporavka.

Za turizam je ključno da se sve mjere pomoći provode idućih godinu dana, kako bi se očuvala radna mjesta i poslovanje sektora koji po prirodi ima jako visoke troškove, pogotovo u hotelijerstvu.

Podaci Hrvatske turističke zajednice pokazali su da turističkog prometa gotovo da nema, u ožujku je pao za 75 posto, dobar dio većih kompanija ostavio je samo stalno zaposlene kojima je plaća već snižena, a hoteli Medora zasad su jedini javno obznanili da su plaće pale na 60 posto.

Kako doznajemo na terenu, na snazi je krizni menadžment, što uključuje intenzivan dijalog između dioničara, uprave, socijalnih partnera, dobavljača, banaka.

Koliko je moguće, otkazuju se sve investicije planirane za ovu sezonu, od koje gotovo da se odustalo. Pažnja onih koji prežive do tada je na 2021. godini, za koju se već radi prodaja.

Veliki od svojih dioničara traže pomoć pa ne isplaćuju dividende, primjer je Valamar koji je to nedavno objavio. Pregovara se o plaćama, ugovorima, obvezama, u razdoblju mrtve sezone cilj je ostati što bliže nuli. Sezona 2021. će biti jako izazovna, pojašnjavaju naši sugovornici iz hotelskog sektora.

Scenariji od minusa do – nule

“Imamo nekoliko scenarija za ovu godinu u kojima se krećemo između minusa i nule. U najboljem scenariju izlaska iz lockdowna prije lipnja, u lipnju bi se mogao realizirati promet koji inače napravimo recimo u veljači, što je simbolično.

S obzirom na to da se očekuju veliki problemi u avioindustriji globalno, u sezoni se može nešto pokrenuti s domaćima i susjednim zemljama, no uz smanjenu potrošnju, teško se može očekivati i da će svi moći raditi i napuniti kapacitete. To je dakle najbolji scenarij”, kaže naš izvor. O najgorem zasad ne želi nitko.

Poslije ove sezone tek slijedi “zabava”. S obzirom na sezonalnost, hoteli u Hrvatskoj u najvećem dijelu u plusu su samo u trećem kvartalu, i od novca koji prikupe u sezoni financiraju prezimljavanje, plaće i ulaganje u iduću sezonu.

Tog novca ove godine ni u najboljem scenariju neće biti, i tu se krije velik problem po kojem se turizam razlikuje od ostatka gospodarstva. Na to je na zadnjoj sjednici Vlade upozorio i ministar turizma Gari Cappelli, predstavljajući mjere koje većina sektora pozdravlja, ali kao i ministar traži rasterećenje parafiskalnih nameta i to u trajanju do sljedećeg proljeća.

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma smatra da je u ovom trenutku prerano reći da je sezona propala, ali je, pojašnjava, već izvjesno da će biti daleko od očekivanja i od rezultata ostvarenih proteklih godina.

Ništa bez jakih alata

Teško mu je, dodaje Ostojić, prognozirati koliko hotela može preživjeti pauzu od jedne godine bez drastičnih rezova, a ključnim drži jačanje domaće potrošnje u turizmu, za što treba stvoriti jake alate.

“U idućoj godini možemo očekivati manji budžet za putovanja, pa će se tražiti cjenovno prihvatljiviji oblici smještaja. Pouzdano je da će ove i naredne godine biti izražena jaka tržišna borba cijenama za svakog gosta. Za očekivati je isto tako da će mnoge zemlje kreirati instrumente kojima će poticati svoje stanovnike za putovanja u vlastitoj zemlji, kako bi na taj način doprinijeli oporavku svog gospodarstva, što će biti još jedan veliki izazov za Hrvatsku”, kaže čelnik Hrvatske udruge turizma.