Budućnost je u peradi. Više ćemo je proizvoditi, više ćemo je jesti, a mogli bismo je više i plaćati iako će cijenom ostati najdostupnije meso.

Takav je trend na globalnoj pozornici prisutan već nekoliko godina, pa će perad činiti oko polovice (48%) globalnog rasta proizvodnje mesa do 2032., predviđa Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u svojem izvješću o hrani i poljoprivredi.

U Hrvatskoj je lani (2023.), prema svježim podacima Državnog zavoda za statistiku pala proizvodnja goveda, svinja, ovaca, koza, ali je proizvodnja peradi porasla za 1,5% – na 130,1 tisuća tona.

Najveći domaći peradari lani su dobro poslovali. Vindijina Koka ostvarila je 2023. prema podacima FinInfo servisa 214,43 milijuna eura prihoda uz rast od 5,72%, te 8,61 milijun eura dobiti, Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec (dio ukrajinske MHP Grupe) ostvario je 80 milijuna eura prihoda uz rast od 14,26% u odnosu na godinu ranije, uz 5,84 milijuna eura dobiti…

Prihodi sesvetske tvrtke Valipile dosegli su 43,5 milijuna eura i u odnosu na prethodnu godinu rasli su za 2,95%, a ostvarena dobit dosegla je 1,8 milijuna eura.

Lani je rekordno rastao i uvoz mesa peradi u Hrvatsku, za čak 20% na 33 tisuće tona, a maloprodajne cijene rasle su 17% brže od proizvođačkih, podatak je hrvatskog udruženja Croatiastočar s krajem svibnja objavljen u povodu Peradarskih dana u Puli.

Hrvatska je proizvodnja kap u moru proizvodnje EU koja iznosi oko 13,4 milijuna tona uz godišnji rast od 2%, a očekuje se nastavak prosječnog godišnjeg rasta po stopi od 0,4%. Europska unija treći je najveći izvoznik piletine u svijetu, uz doduše lanjski pad izvoza 1,8% potaknut ponajviše padom izvoza u DR Kongo i Saudijsku Arabiju- Podaci su to Odjela za poljoprivredu Sjedinjenih Država koje su i drugi najveći svjetski izvoznik piletine nakon Brazila.

Perad je globalno jedina vrsta mesa od koje se očekuje porast prosječne potrošnje zahvaljujući promjenama potrošačkih navika koje su u svojem modernom obliku blagonaklone prema mesu domaćih ptica.

Ono je ogrnuto plaštem ‘zdrave hrane’, lakše se i brže priprema od drugih mesnih vrsta, a konzumacija mu nigdje u svijetu nije opterećena religioznim zabranama. Pogoduje mu i globalni rast stanovništva, sve učestalije migracije i porast kvalitete života, pa je procjena OECD-a da će u narednom desetljeću potrošnja rasti za 15 posto – godišnje će se jesti 152 milijuna tona mesa peradi.

Najveći rast dogodit će se u azijsko-pacifičkom području, osobito u Indiji, jer će ljudi više jesti i uzgoj će se poboljšavati; potom u podsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i sjevernoj Africi budući da je potrošnja sada vrlo niska. Rast potrošnje u Sjevernoj Americi, Europi i središnjoj Aziji poticat će spomenuta popularnost mesa peradi, a profitabilnost proizvođača mogla bi rasti, prema OECD-u zahvaljujući sve kraćim proizvodnim ciklusima.

Prilike i dobra perspektiva
Sve što se o peradi govori i procjenjuje tiče se ponajviše piletine koja zauzima gotovo 90% tržišta mesa peradi, dok na puretinu otpada do 6%, a na pačje meso manje od 4%. Budućnost je, preciznije je reći, u piletini, pa se nitko ne bi trebao čuditi nastojanjima velikih proizvođača da još povećaju svoju proizvodnju niti upornosti novih igrača u tome da se uključe u utakmicu koja obećaje solidnu zaradu.

Posljednje izvješće EU o perspektivama poljoprivredne proizvodnje predviđa da će građanin Unije 2031. jesti 24,8 kilograma piletine godišnje, 1,3 kilograma više nego deset godina ranije, pa europski, a tako i hrvatski proizvođači, imaju priliku za zaradu hraneći piletinom što domaće, što europske, što međunarodne kupce.

Upravo su prilike i dobra perspektiva za pileće meso doveli do velike uzbune na europskom, ali i na malom hrvatskom tržištu gdje se za svoje ostvarenje bore dvije velike ideje.

Ukrajinska MHP Grupa, Jurija Kosiuka čiji je dio Perutnina Ptuj Pipo Čakovac, najavljuje gradnju farme koja bi trebala proizvoditi 33 milijuna brojlera godišnje u Sisačko-moslavačkoj županiji uz ulaganje vrijedno 350 milijuna eura.

Gradnju farme pilića kapaciteta 90 milijuna brojlera godišnje u istoj županiji priprema i Petrinja Chicken Company, tvrtka u vlasništvu Andriia Mathiuke, ukrajinskog poduzetnika koji nešto manje od deset godina živi u Hrvatskoj i ima biznis kladionica FavBet, a za vođenje njegova ulaska u peradarski biznis angažirao je Olekseyja Schevchenka, menadžera s iskustvom rada upravo u MHP Grupi. Uložit će 570 milijuna eura, što uključuje i kupnju zemljišta od privatnih vlasnika.

Ostvare li se ti projekti, Hrvatska koja danas proizvodnjom u zemlji zadovoljava 81 posto domaćih potreba, moći će piletinom nahraniti najmanje ‘dvije i pol Hrvatske’. U europskim razmjerima riječ je o proizvodnji koja prema gruboj usporedbi broja zaklanih pilića predstavlja oko šestine proizvodnje najvećeg europskog proizvođača mesa peradi, francuske LDC (Lambert Dodard Chancereul) Grupe u vlasništvu četiriju obitelji, a vodi je Denis Lambert.

LDC Grupa godišnje proizvede 580 milijuna komada pilića, posljednju su fiskalnu godinu (2023.-2024.) prema njihovu poslovnom izvješću završili s 6,19 milijardi eura prihoda koji su rasli 6% u odnosu na prethodnu godinu uz jednak rast volumena prodaje.

Ostvarili su 370 milijuna eura neto dobiti, a među ciljevima poslovanja ističu potrebu da se što više uvoza zamijeni domaćom francuskom proizvodnjom budući da se, kako kažu, jedno od dva prodana pileta u Francuskoj uveze. Cilj LDC Grupe koja raste i na osnovu akvizicija u ovoj je poslovnoj godini ostvariti 7 milijardi eura prihoda. I to govori u prilog privlačnosti pilećeg tržišta, što za širenje biznisa, što za uključivanje u njega.

Kosiukov ukrajinski MHP u europskim je razmjerima značajan trnu u oku – kompanija je prema poslovnom izvješću za 2023., objavljenom na njihovoj internetskoj stranici, povećala svoj konsolidirani prihod u odnosu na prethodnu godinu za 14% – na 3,02 milijarde dolara (oko 2,8 milijardi eura).

Unutar toga, prihod od izvoza narastao je za 13%, na 1,8 milijardi dolara. Peradarstvo je zaslužno za 54% ukupnog prihoda u kojem prihod od poslovanja u Europi sudjeluje sa 17%. Izvoz, odnosno prodaja na tržištima izvan Ukrajine u ukupnim prihodima sudjeluje sa 60 posto.

Na financijski rezultat MHP-a utjecao je rast uvoza ukrajinskog pilećeg mesa na tržište Europske unije od 50 posto, a vrata su mu se otvorila kao dio povlastica slobodnog trgovanja za ukrajinske proizvođače radi toga što je zemlja pogođena ratom. Uvoz piletine na razini cijele Unije lani je rastao 2,3 posto uz očekivanje da će nastaviti rasti i ove (2024.) godine. I zbog toga negoduju europski proizvođači.

Na malom hrvatskom tržištu ukrajinski proizvođači nastoje gradnjom farmi postati domaći europski proizvođači i, izvjesno je, tako doskočiti također izvjesnom ograničavanju uvoza ukrajinske piletine u budućnosti kako bi zadržali što mogućnost prodaje na europskom tržištu, ali i mogućnost izvoza na vanjska tržišta sa statusom europskog proizvođača. Taj će status, ostvare li se ambiciozni planovi Europske komisije o zaštiti životinja i smanjivanju emisija CO2, postati značajno skuplji.

Europska komisija proizvođačima piletine planira nametnuti strože standarde proizvodnje poznate kao Europske obveze o piletini (ECC), koje svoje trenutačno dobrovoljne potpisnike obvezuju na primjerice korištenje sporije rastućih pasmina pilića, i nižu gustoću naseljenosti u uzgoju te implementaciju niza mjera s ciljem veće dobrobiti životinja do kraja 2026. godine, što će imati učinak na europsku proizvodnju.

Udruga prerađivača peradi i trgovine paradi u EU (AVEC) istražila je kako bi potpuni prelazak na strože standarde utjecao na europske proizvođače, a prema studiji koju su obavili pod nazivom “Troškovi i implikacije europske obveze piletine u EU” donio bi im značajan rast troškova proizvodnje po kilogramu mesa.

“Trošak proizvodnje kilograma mesa peradi porastao bi za 37,5 posto”, stoji u studiji koja kaže i da bi se uvođenjem strožih standarda kao obveznih u proizvodnji trošilo 35,4 posto više vode, što je 12,44 milijuna kubičnih metara godišnje. Trošilo bi se i 35,5 posto više stočne hrane, odnosno 7,3 milijuna tona više, uz ukupno smanjenje emisija CO2 za 44 posto na razini cjelokupne proizvodnje mesa.

Sve to dovodi, stoji u studiji, do potrebe da se sagrade 9692 nova peradarnika, što bi koštalo 8,24 milijarde eura, samo kako bi se zadržala sadašnja razina proizvodnje. Novi peradarnici, čija je gradnja najavljena u Hrvatskoj, u tom kontekstu predstavljaju kap u moru. Baš kao i hrvatska proizvodnja u europskom kontekstu.

Značajan skok cijena
U AVEC-u su zaključili da bi stroži standardi neupitno podigli cijenu mesa peradi i na taj način isključili veliki dio potrošača iz kupnje pilećeg mesa, ili drastično povećali uvoz iz trećih zemalja s nižim standardima dobrobiti životinja.

“Iako EEC ima za cilj poboljšati dobrobit životinja, ključno je prepoznati da ta poboljšanja imaju značajne ekonomske i ekološke implikacije”, rekao je predsjednik AVEC-a Gert-Jan Oplaat. Europsko udruženje proizvođača mesa peradi zapravo traži da i nakon 2026., za kada je planirano uvođenje strožih standarda, svima ostane mogućnost kupnje mesa peradi po pristupačnim cijenama.

Prosječna cijena kilograma piletine na hrvatskom je tržištu, prema analizi koju je konzultantska kuća Ernest & Young napravila za Petrinja Chicken Company, od siječnja 2021. narasla s 1,78 eura na 2,55 eura u ožujku 2024. godine, dok je na razini prosjeka cijele Unije riječ o 1,85 eura za kilogram piletine u siječnju 2021., te 2,65 eura u ožujku 2024. godine. Cijena kilograma piletine u Hrvatskoj je poskupjela za 0,77 euro centi, a na razini EU za 0,68 euro centi.

S obzirom na očekivani rast potrošnje, proizvodnje, cijena te sve strože proizvođačke standarde, kao i nastojanje europskih peradarskih tvrtki da s jedne strane obrane svoje tržište i osvoje nove izvozne pozicije, peradarski sektor obećaje biti poslovno uzbudljiv u narednih najmanje desetak godina.

Hoće li hrvatski potrošači i tada najviše konzumirati danas vodeći brend Cekin Vindijine Koke i Međimursko pile Perutnine Ptuj Pipo Čakovec ili neke druge brendove, ovisi naravno i o sposobnosti proizvođača da zadrže svoje pozicije i osvoje neke nove.