Ministarstvo financija upustilo se u veliku akciju kojom namjerava staviti 'točku na i' na problematične financijske repove koji se godinama vuku, i to u milijunskim iznosima, a nastali su zbog nevraćenja kredita koje je odobravao nekadašnji Fond za razvoj i zapošljavanje.

Riječ je o rješenju koje dolazi s velikim zakašnjenjem i nakon niza propusta raznih državnih institucija u području velikog broja isplaćenih kredita gospodarstvenicima. On se ukorijenio u privredi u  razdoblju od 2003. do 2010. godine kad je Fond napokon i ugašen, ali bez rješenja kako će se krediti vraćati. Do danas je problem nevraćanja kredita narastao je poput planine – radilo se plasiranoj svoti od ukupno 1,3 milijarde kuna. No samo su pojedine tvrtke koje su preživjele recesiju i posluju doista bile i ostale zainteresirane za rješenje. One su te koje danas, kako doznajemo, očekuju da će njihov dug, koji uvelike osporavaju zbog loše primjene propisa, doista biti riješen, i to sukladno Vladinoj Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja.

Ovu je Uredbu Vlada mijenjala u srpnju prošle godine, te ona ustvari tad i nije pretrpjela nikakve značajnije izmjene osim dopune novim člancima koji se odnose na korisnike kredita odobravanim od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje. Novim odredbama propisani uvjeti odgode plaćanja, obročne otplate duga te otpisa ili djelomičnog otpisa potraživanja korisnicima kredita koje je odobravao bivši Fond čine dio rješenja problema. Ide se na ruku 20-ak tvrtki čija se imena nalaze na svježe objavljenoj listi Ministarstva financija, a u sklopu njegovoga prvog izvješća o odgodi plaćanja, obročnoj otplati duga te otpisu ili djelomičnom otpisu potraživanja. Do odgode plaćanja i obročne otplate duga, temeljem Uredbe, došlo je u ukupnom iznosu od 149 milijuna kuna, s time da su otpisane kamate u iznosu od oko 29 milijuna kuna. Dio kompanija na koje se odnosi dio otpisanih kamata, i to u iznosu nešto većem od 3,5 milijuna kuna, svijetla je točka državnog proračuna jer su, dobivši otpis kamata, jednokratno uplatile glavnicu. A jednakratna uplata ukupno iznosi oko osam milijuna kuna.

Otpisane su ovim putem zatezne kamate, koje su iznosile 15 posto, dok je glavnica navodno u najvećem broju slučajeva reprogramirana, te čeka na konačno rješenje. Sugovornici iz redova tih poduzetnika ističu da za ovaj iskorak prema konačnom rješenju treba pohvaliti, a nikako kritizirati Vladu Zorana Milanovića. Kako navode, razlog je jasan jer se primila velikog zalogaja. Kako nam je kazao jedan izvor, sve su se Vlade prije Milanovićeve trudile to riješiti, no ispostavilo se da  nisu uspjele, a poduzetnici koji su nastavili raditi trpjeli su štetu. "Iako se stječe dojam da su ovim otpisom poduzetnici kao korisnici ovih kredita na dobitku, to nije istina.

Ništa ovim otpisom nismo dobili jer su ti krediti dani pod jednim uvjetima, a poslije se od njih odustalo, pa smo ostavljeni na vjetrometini", kaže jedan ogorčeni poduzetnik, objašnjavajući da su krediti uzeti za investicije u tvornicu te da su ispunjeni uvjeti kao što je očuvanje zaposlenosti i povećanje izvoznih aktivnosti. Unatoč tome, nije došlo do zakonskog otpisa glavnice, koja se inače kretala u iznosu od 40 do 70 posto. Nastupila je situacija koju nitko nije očekivao jer je na kraju rečeno da uopće neće biti primjenjene odredbe o otpisu. Otad nismo više plaćali dug, svjedoči jedan drugi naš sugovornik, dodajući da je to još jedna priča o tome koliko u Hrvatskoj malo vrijede propisi. No, ta priča ima više strana, pa slučaj istražuje i DORH. Zbog niza razloga, a osobito kako se dijelio državni novac i kako navodno ni pet posto nije vraćeno, obilježen je serijom kontroverzi koje su ga dugo držale u režimu status quo.

Nepovratno su izgubljene stotine milijuna kuna jer je niz tvrtki nakon što su dobili kredite jednostavno završio u stečaju ili likvidaciji. Inače, valja reći da je u 2013. pravnim osobama, dakle prije izmjene Uredbe, ukupno otpisan iznos kamata od 87.788.078 kuna, dok je lani otpisano nesupredivo manje – 5,7 milijuna kuna. Prema riječima Igora Benakovića, savjetnika za restrukturiranje i poslovni razvoj i direktora Poslovne riznice, brojke iz 2013. mogu se pripisati i svojevrsnom početnom entuzijazmu i velikim očekivanjima kroz tadašnje nove programe za pomaganje poduzetnicima u teškoćama. Potom su kriteriji u 2014. postali dodatno složeni, što je u nekoj mjeri utjecalo na realizaciju. Nakon toga, ušli smo u 2015, izbornu godinu, kad je moguće i da se kriteriji u nekoj mjeri prilagođavaju kako bi se omogućila veća realizacija.