Tko će financirati naknade zaposlenika koji su na bolovanju dulje od tri godine? Kako piše Večernji list, to bi se trebalo znati ovih dana, a dok prebacivanje odgovornosti za te pacijente između Ministarstva zdravlja i Ministarstva mirovina traje, jer oni su prema odlukama HZZO-a koje su donesene još 2009. trebali automatski nakon isteka razdoblja od tri godine odlaziti u invalidsku mirovinu, što Ministarstvo rada i mirovina ne želi prihvatiti, novac za 429 ljudi kao i plaće radnika na zamjeni isplaćuju poslodavci. U posebno su se lošoj poziciji našli obrtnici koje je zadesila dugotrajna bolest jer oni su poslodavci sami sebi.
Prema sadašnjem zakonu, koji je na snazi od siječnja 2009., HZZO je još lani prestao isplaćivati naknade za bolovanja dulja od tri godine jer je bivša uprava Zavoda smatrala da za to nema medicinskog opravdanja, te se tim potezom nadala smanjiti stopu lažnih bolovanja koja su prema tadašnjim procjenama državu stajala 300 milijuna kuna godišnje.
Među pacijentima koji su na neprekidnom bolovanju u trajanju od tri do gotovo 10 godina za rad su najčešće onesposobile različite psihičke bolesti te bolesti kostiju i mišića, a ima i pacijenata koji nižu dijagnozu za dijagnozom, piše među ostalim Večernjak.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Plaćati će porezni obveznici tj. realni sektor, kao i sve drugo. Sad je samo stvar birokracije kako to zakomplicirati do maksimuma, tako da se može otvoriti i jedna nova agencija ili barem ured po mogućnosti.
Kada radnik kod privatnika otiđe na bolovanje – nastoji se vratiti na posao
što prije. Naime, većina malih i srednjih poslodavaca -privatnika, nagrade
i stimulacije u malim tvrtkama, isplaćuje neoporezivo na razne načine,
no uvjet za takvu isplatu je svakako= prisustvo na poslu.
Kako su osnovice za plaće male, radniku na bolovanju, a većina njih ima razne
kredite, banke za vrstu kraćeg bolovanja na teret poslodavca, ne priznaju
zahtjeve za moratorijem na isplatu GLAVNICA KREDITA, uz plaćanja samo kamata.
Radnik kod privatnika, žuri se natrag na posao, i radije će koristiti godišnji
odmor za vrijeme trajanja bolesti – nego rupu u isplati plaće- čim
donese DOZNAKE od bolovanja….
Zato, bolovanja treba strože kontrolirati u JAVNOM SEKTORU, Upravi, školstvu,
državnom zdravstvu – gdje vlada nered i zloupotrebljava se svaka mogućnost
rada bez znoja.
Uključite se u raspravu