Tko će nas liječiti? U Hrvatskoj već sada nedostaje 300 obiteljskih liječnika

Autor: Poslovni.hr/Hina , 07. ožujak 2022. u 09:58
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Od 2223 liječnika 185 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima, upozorava KoHOM i ističe kako nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine.

Osim načelne želje za jačanjem domova zdravlja, u do sada prezentiranim novostima novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti nema ni jednog elementa plana za revitalizaciju obiteljske medicine, ni u kadrovskom ni u organizacijskom smislu, piše u ponedjeljak Večernji list.

Obiteljski doktori drže to neprihvatljivim prepuštanjem primarne zdravstvene zaštite daljnjem urušavanju.

“Radna skupina za izradu nacrta Zakona imala je tri online sastanka na kojima smo prošli kroz pedesetak od valjda tristotinjak članaka i više se nije sastala od prosinca. Na predstavljanju plana reformi nije rečeno ništa što bi na bilo koji način ukazivalo na pozitivne pomake u obiteljskoj medicini, naprotiv. Nameću se dodatna opterećenja poput sudjelovanja u dežurstvu u hitnoj i objedinjenim hitnim bolničkim prijmima. Ništa stimulativno što bi mlade liječnike privuklo u primarnu”, kaže dr. Nataša Ban Toskić, čelnica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, iz koje već dugo upozoravaju kako se liječnici iz primarne osipaju. Dio odlazi u mirovinu, a mladi u ordinacije obiteljske tek zastanu u prolazu dok čekaju specijalizaciju u bolnici. Za nekoliko godina moglo bi se dogoditi da velik broj pacijenata ostane bez svog izabranog doktora.

Već sada u Hrvatskoj imamo 104 tima obiteljske medicine bez nositelja, što znači da 104 ordinacije nemaju stalnog doktora nego ih pokrivaju ostali liječnici koji se izmjenjuju na zamjenama, bilo da rade prekovremeno nakon što odrade svoju ordinaciju ili su privremeno tamo dok čekaju bolničku specijalizaciju. Prema podacima iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, publikacije Hrvatske liječničke komore, imamo 2327 timova obiteljske medicine, ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine i oni skrbe o skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba.

Od 2223 liječnika 185 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima, upozorava KoHOM i ističe kako nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine. Čak 650 liječnika (33 posto) starije je od 60 godina pa je realno da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika. Prosjek dobi svih liječnika obiteljske je 53 godine, a 80 posto čine žene. Samo 47 posto su specijalisti obiteljske medicine, ostalo su diplomirani liječnici. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 liječnika u cijeloj zemlji. Od 1996. godine, kada je timova obiteljske medicine bilo 2447, broj obiteljskih liječnika pao je za čak 17 posto.

Istovremeno je broj bolničkih liječnika porastao sa 6000 na 9139, odnosno za čak za 50 posto, a prosječno su stari 43 godine. Broj liječnika hitne medicinske pomoći porastao je čak 240 posto pa ih je sada 850 i prosječno su stari 33 godine.

Domove zdravlja i liječnike obiteljske medicine moramo organizacijski, kadrovski i financijski osnažiti kako bi mogli pacijentima pružati što učinkovitije i sveobuhvatnije zdravstvene usluge te rasteretiti bolnički sustav – rekao je ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Zapad i savjetnik ministra zdravstva za primarnu zdravstvenu zaštitu docent dr. Miroslav Hanževački.
Dugogodišnji nagomilani problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još više su naglašeni u pandemiji.
– Dvije godine epidemije odnijelo nam je vremena, energije i financijskih sredstava, ali sa smirivanjem epidemije žurno se okrećemo traženju rješenja kako bismo vratili pacijente liječnicima obiteljske medicine, omogućili učinkovitije obnavljanje preventivnih  i dijagnostičkih pregleda, a nama liječnicima primarne zdravstvene zaštite omogućili da se više posvetimo pacijentima, a manje administriranju, – ističe dr. Hanževački i dodaje da podržava nastojanja liječnika obiteljske medicine da njihove usluge budu što dostupnije pacijentima, te da ih se organizacijski, kadrovski i financijski osnaži kako bi temeljna zdravstvena zaštita bila na zadovoljstvo i liječnika i pacijenata.
– Možda zato već sada možemo razmišljati o mogućnostima produljenja radnog vijeka liječnicima u ambulantama obiteljske medicine, posebno u krajevima zemlje gdje je njihov nedostatak najizraženiji, a do vremena kada stasaju nove generacije liječnika koji svoju profesionalnu budućnost vide u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tu su nam jako važne specijalizacije iz obiteljske medicine na čijem provođenju treba još intenzivnije raditi, kaze dr. Hanževački.

Komentirajte prvi

New Report

Close