‘Tjera’ kompanije da potrošačima više ne prodaju lošiju robu u istom pakiranju

Autor: Marta Duić , 05. ožujak 2018. u 22:00
Otkrivene rupe' u kakvoći namirnica u raznim dijelovima EU/Thinkstock

Prvo će se testirati hrana, pa higijenski proizvodi, kozmetika i deterdženti, a radi se i na izmjenama zakona na razini EU.

Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, osigurala je 800 tisuća eura iz EU proračuna za financiranje europskog istraživanja kvalitete prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.

Na natječaj se javilo 16 država te će metodologija biti gotova u travnju. Nakon toga slijede kemijske, senzorske i druge analize i testiranja za koje je novac osigurala Biljana Borzan. Testiranja će se provoditi tijekom ljeta, a prvi rezultati se očekuju krajem godine. Prvo će se testirati hrana, a kasnije higijenski proizvodi, kozmetika i deterdženti. Paralelno s testiranjem, krenut će i proces izmjene zakona na razini EU, ističe Borzan. 

 

800 tisuća

€ dobila za istraživanje kvalitete prehrambenih i neprehrambenih proizvoda

Svijetli primjeri
"Očekujem promjenu zakona kako bi se ta praksa ukinula. Svako nepoštivanje trgovačkih praksi trebalo bi se sankcionirati, a takve proizvođače staviti na crnu listu. Kompanije će se tada morati prilagoditi", poručuje Borzan. Kako tvrdi, prvo istraživanje obuhvatilo je samo mali dio, a novo će obuhvatiti i neprehrambene proizvode. "Tko zna što se tu još događa ispod radara. Neke kompanije se nisu mogle nositi s negativnom kampanjom u medijima koju je istraživanje potaknulo, a dio proizvođača unio je promjene. Svijetli primjeri su Hipp i Bahlsen za čije je kekse s maslacem analiza pokazala da uopće nemaju maslac u sebi, a promjene su najavili i iz Pepsica", kaže Borzan.

 

Borzan

Svako nepoštivanje trgovačkih praksi treba kazniti i proizvođače staviti na crnu listu.

Ministarstvo se nije javilo 
Napominje kako je EK još u rujnu objavila da će raditi na razvoju metodologije za istraživanje kvalitete proizvoda te pozvala države članice da se uključe, osiguravši za to dva milijuna eura. "Premda se u mojoj anketi čak 80% građana Hrvatske izjasnilo kako smatraju da su građani drugog reda i kako im se prodaju manje kvalitetni proizvodi, Ministarstvo gospodarstva nije osjetilo potrebu da se javi na natječaj.  Ako znamo da Hrvatska iz EU fondova povlači svega 10 posto, ne čudi me što se ne javljaju na natječaje. Očito su nezainteresirani za novac koji nam je na raspolaganju, no mi smo se prijavili i dokazali da se može", zaključuje Borzan.

Komentirajte prvi

New Report

Close