Gotovo dva milijuna sudskih predmeta godišnje riješi hrvatsko pravosuđe, od čega samo dva posto predmeta završi sklapanjem sudske nagodbe. Za usporedbu koliko zaostajemo po razvijenosti pravne kulture svjedoči podatak da u Finskoj godišnje u 20-ak posto predmeta stranke na sudu postignu nagodbu, a Srbija i CiG nedavnom su akcijom riješili u jednom tjednu više od tisuću predmeta putem mirenja. Novi poticaj za unaprjeđenje pravne kulture stiže u obliku Dana otvorenih trgovačkih sudova 29. listopada, a Tjedan sudskih nagodbi trgovačkih sudova od 5. do 9. studenog, koji također organizira trgovačko sudstvo, osobito je važan novitet bez obzira na učinke koje će polučiti. Za taj tjedan trgovački suci nisu zakazali nijednu raspravu, no to ne znači da neće raditi. Uvelike se pripremaju za prijam stranaka koje su i službeno pozvali da iskoriste mogućnost brzog rješavanja sporova putem zaključenja sudskih nagodbi ili mirenjem. Kako kaže predsjednik VTS-a mr. Srđan Šimac za Poslovni dnevnik, “pozvali smo sve stranke da riješe spor na vlastiti način, a osobito one koji imaju dugotrajne sporove”.

Zatrpani sudovi
Obje akcije uživaju podršku predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina te Ministarstva pravosuđa, a prema procjenama stručnjaka, postanu li tradicionalne te prošire li se na redovno sudstvo mogu znatno unaprijediti pravnu kulturu cijelog društva gdje je navika da se svaki pravni problem rješava sudskim putem. To ima niz negativnih posljedica poput zatrpavanja sudova golemim brojem predmeta. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, suci 13 trgovačkih sudova i VTS-a odrabrali su između najstarijih predmetima oko 2000 sporova koji su, prema određenim kriterijima, razvrstani kao pogodni da ih brzo riješe na navedeni način, no hoće li tako i biti, vidjet će se na kraju akcije. Presudit će stavovi stranaka i njihovo držanje u svezi sa sporom. “Projektom Tjedan sudskih nagodbi poučit ćemo sve stranke koje se spore pred trgovačkim sudovima na postojanje zakonske mogućnosti okončanja njihovih sporova mirnim putem – sklapanjem sudske nagodbe, te im izravno pomoći u ostvarenju takve mogućnosti, posebno u sporovima s višegodišnjim trajanjem”, kaže mr. Šimac.

Obnoviti odnose
Na pojedinim sudovima, poput Trgovačkog suda u Zagrebu, kao i na VTS-u, koji su najviše razvili sustav mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova pa već imaju educirane suce miritelje, bit će moguće sporove riješiti i mirenjem, a tim putem već su krenule i neke kompanije poput Končara i T-HT-a. Nekoliko sporova je T-HT u posljednje vrijeme riješio uz pomoć izmiritelja što potvrđuju na VTS-u te navode da su dobili odobrenje Uprave T-HT-a da ih spominju u tom kontekstu. Inače su sporovi koji stranke riješe uz pomoć miritelja zaštićeni od uvida javnosti što ih uz brzinu i ekonomičnost uvelike razlikuje od klasičnih sudskih sporova kojima javnost ima pristup. Motiviranost za aktivno sudjelovanje u Tjednu nagodbi i mirenja mogu imati stranke koje su umorne od sporenja i žele brzo završiti spor koji već traje pet, deset i više godina. Isto se odnosi i na stranke koje žele obnoviti poremećeni poslovni odnos, koje u povodu predmeta svoga spora žele isključiti javnost ili konačno žele preuzeti kontrolu nad sporom te koje žele završiti spor na vlastiti način i postići rješenje od zajedničkog interesa. Pogodni su i oni predmeti u kojima se stranke ne pouzdaju u snagu svojih pravnih položaja u sporu pa žele isključiti svaki mogući rizik za njih nepovoljne sudske odluke.

Povećati dostupnosti trgovačkog sudstva

Svi trgovački sudovi biti će otvoreni za javnost istog dana, 29. listopada, tijekom radnog vremena od 7.30 do 15.30 sati, kaže predsjednik VTS-a mr. Šimac. Potvrđuje da je cilj akcije da postane tradicionalna poput, primjerice, susreta građana s predsjednikom Mesićem. “Cilj je omogućiti u ovaj dan, a inače tradicionalno jednom godišnje, slobodan pristup u sve trgovačke sudove. To je potrebno radi neposrednog upoznavanja sa svakodnevnim načinom rada trgovačkih sudova, povećanja naše dostupnosti građanima, povećanja transparentnosti našeg rada te općenito upoznavanja građana s ulogom sudova u društvu te s njihovim pravima i obvezama kada je riječ o mogućem ostvarenju njihova prava na sudsku zaštitu”, kaže Šimac.