Predsjednik Hrvatske zajednice županija Božo Galić sa kolegama županima u utorak je u Ministarstvu zdravlja razgovarao s ministrom Rajkom Ostojićem i pomoćnicom Ljubicom Đukanović o problemima koji muče župane vezano uz primjenu Zakona o sanaciji javnih ustanova.

Naime, prošloga tjedna župani su zatražili od Ministarstva zdravlja i Ministarstva financija da do 15. ožujka produlje rok u kojem županije trebaju Vladi podnijeti zahtjev za saniranjem njihovih bolnica. Također su tražili da Vlada svojom uredbom otkloni sve nejasnoće i otvorena pitanja koja se nameću iz Zakona o sanaciji zdravstvenih ustanova kojim je osigurana 1,1 milijarda kuna za pokrivanje bolničkih dugova. U Ministarstvu zdravlja kažu da neće biti odgode primjene Zakona i da županije do 30. siječnja moraju podnijeti zahtjev, ali i kako su neke, poput Zadarske, Vukovarsko-srijemske, Varaždinske i Istarske. to već i učinile. Upravo određeni rok mnogi kritičari navode kao jedan od dokaza o nabrzinu napisanom zakonu budući da bolnice trebaju predati završne račune do 28. veljače.Osim županijskih, planira se i sanacija državnih bolnica za koje će zahtjev Vladi, kao vlasnik i osnivač, podnijeti Ministarstvo zdravlja."Zatražili smo od kliničkih centara i kliničkih bolnica da nam dostave podatke o dospjelim obvezama na dan 31. prosinca 2012. godine kako bismo imali uvid u pravo stanje stvari.

Također smo tražili i podatke o tome koliko im je dužan HZZO", kaže Ljubica Đukanović, pomoćnica ministra zdravlja za financijske i pravne poslove dodajući kako u ovom trenutku ne može točno reći kolika su dugovanja državnih bolnica, ali da su znatno manja od milijardu kuna. Đukanović kaže da će sve bolnice koje će podnijeti zahtjev biti sanirane, no naše je pitanje kako i s kojim novcima s obzirom da je u ovoj godini za sanaciju predviđena 1,1 milijarda kuna. "Ministarstvo zdravlja će za otprilike dva tjedna predložiti Vladi sanacijski plan koji će napraviti sanacijski upravitelji i sanacijsko vijeće. A Ministarstvo financija je to koje će, sukladno raspoloživom novcu, reći koje ćemo dugove platiti odnosno na koliko ćemo spustiti rokove plaćanje", kaže Lj. Đukanović. Napominje kako su trenutno ugovoreni rokovi 180 dana i da će prva korak biti svođenje u te rokove iako, kaže, ima bolnica i koje s dobavljačima imaju ugovorene rokove od 180 do 270 dana. Razlog tome, dodaje, bio je što su neke bolnice produljivale rokove rokove da bi smanjile dospjele obveze i imale drukčiji poslovni rezultat. "Nakon bolnica, sljedeći korak je i vraćanje HZZO-a u ugovorene rokove", dodaje Lj. Đukanović. U Ministarstvu su u utorak bili šibensko-kninski župan Goran Pauk, bjelovarsko-bilogorski Miroslav Čačija, brodsko-posavski Danijel Marušić i koprivničko-križevački Darko Koren, a ono što su župani istaknuli u prošlotjednom priopćenju jest da pravomoćnost odluke o odricanju osnivačkih prava potvrde tek po definiranju i predočenju sanacijskog programa, te da se u slučajevima gdje ne postoji krivnja ustanova za dugove sanacija provede bez oduzimanja osnivačkih prava i posljedica za ravnatelje.

Ostojić je rekao da u sanacijskom procesu neće doći do ukidanja odjela niti do ukidanja djelatnosti, te da je u sanacijskom programu predviđeno i redefiniranje bolničkih proračuna u skladu s opsegom rada kako bi bolnice mogle poslovati bez gubitaka. Neće biti ni otpuštanja radnika, rekao je Ostojić, osim u slučajevima ako je zapošljavanje bilo mimo kriterija. Ono što je za sada sigurno jest da Grad Zagreb neće trebati pomoć države već će sam pokriti dugove svojih bolnica i svesti ih u ugovorene rokove plaćanja za što će im biti potrebno oko 50 milijunma kuna i program sanacije u trajanju od tri godine. Objašnjenje koje se može čuti u Gradu Zagrebu jest da je Ministarstvo zdravlja za prvu godinu sanacije predvidilo 1,1 milijardu kuna u proračunu, a treba mu četiri što znači da je njegov plan županijske ustanove sanirati tijekom tri godine. A to Zagreb, kažu, može učiniti i sam bez da se odriče svojih vlasničkih prava nad svojim ustanova.

OB Varaždin

Sanacija da, ali što nakon nje?

Varaždinska županija odlučila je od Vlade zatražiti sanaciju za svoje četiri bolnice i Zavod za javno zdravstvo, a ravnatelj Opće bolnice Varaždin Dubravko Tršinski kaže da je to dobra odluka. "No, ne znamo što će se dogoditi nakon sanacije. Hoće li se promijeniti način financiranja i pravdanja faktura, hoće li određivanje limita biti transparentno?", kaže dr. Tršinski. Dodaje da je bolnica prošlu godinu završila s gubitkom od 30 milijuna kuna umjesto da je bila u plusu 32 milijuna s obzirom da su fakturirali 62 milijuna kuna usluga iznad limita. Na pitanje osjeća li se odgovornim za nastale gubitke, dr. Tršinska odgovara – djelomično."U 2009. smo izveli 398 operacija očnih leća i 173 umjetna kuka, u 2010. 416 očnih leća i 189 umjetna kuka, a u 2011. 730 leća i 247 umjetnih kukova. U 2010. smo uveli i novu metodu ugradnje stenta, a u 2012. ugradnju elektrostimulatora. U razdoblju od 2008. do 2009. smo obnovili dnevnu bolnicu da naši pacijenti ne moraju na kemoterapiju izvan Varaždina", pojašnjava dr. Tršinski dodajući da se medicina iz godine u godinu razvija, uvode se nove metode i novi lijekovi, a njihov se limit smanjuje. Naime, 2010. limit im je bio 16,5 milijuna kuna, godinu kasnije je smanjen na 15,4 milijuna, a proškle je godine dodatno smanjen na 14,6 milijuna kuna. "Problem se može lako riješiti, ali u tom slučaju ćemo prestati biti bolnica i postat ćemo financijska institucija", kaže dr. Tršinski dodajući da plan sanacije još uvijek nije napravljen te kako su uvjeti koji će vrijediti nakon sanacije još uvijek nepoznanica.

Zajednica županija

Zamjerke na Zakon o sanaciji

• nije predviđena ocjena uzroka negativnog poslovanja bolnice i kako postupiti kada je ono rezultat okolnosti na koje uprava i osnivač ne mogu utjecati
• odnosi li se Zakon i na gubitke nastale zbog neplaćanja od strane HZZO-a
• kakve su ovlasti osnivača tijekom postupka sanacije
• nepoznate su osnove za izradu metodologije sanacijskog programa
• nisu utvrđeni kriteriji za izbor i imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća
• kakva je sudbina novonastalih obveza u godini dana provođenja sanacijskog programa, a koje nastanu zbog smanjivanja limita i nepodmirenja obveza od strane HZZO
• kakva je sudbina neuspjelih sanacijskih programa te je li to pretpostavka za pokretanje predstečajnog postupka