Gospodarenje otpadom posljednjih dvije godine podignuto je s pravom na jednu od ključnih tema u državi. Gospodarenje otpadom, kad doista postane ono što sama riječ govori – upravljanje resursima i sirovinama u sektoru otpada u maniri dobrog gospodara, postaje prilika za razvoj.

Umjesto da se na otpad gleda kao na  negativnu posljedicu ljudskih aktivnosti koji predstavlja materijalni i energetski gubitak te društvu donosi troškove za njegovo skupljanje, transport i odgovarajuće zbrinjavanje s najmanjim mogućim negativnim utjecajem na okoliš, gospodarenje otpadom može biti pokretač razvoja. Do kraja 2018. godine Hrvatska želi uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i oni preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Suvremeni pristup gospodarenju otpadom težište stavlja na odvajanje otpada na mjestu nastanka na što višu razinu. Odvajanjem otpada na mjestu nastanka: papir, metal, plastika i staklo, postaju kvalitetna sirovina za procese recikliranja. Samo onaj dio miješanog komunalnog otpada, koji nije podoban za procese recikliranja, potrebno je primjenom pravilne tehnologije obraditi u centrima za gospodarenje otpadom. 

Centri za otpad
Centri za gospodarenje otpadom su moderna postrojenja u kojima se obrađuje komunalni otpad čime se njegova količina svodi na minimum. Ovakva postrojenja nisu novost, do sada ih je u Europi izgrađeno više od 300 a posluju po najvišim standardima zaštite okoliša. Svaki centar mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom se jasno definiraju uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš. Izgradnjom centara za gospodarenje otpadom ispunit će se jedan od ključnih elemenata za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Gospodarenje otpadom je područje u kojem ima više uloga, počevši od građana pa sve do osoblja koje upravlja tehnologijom u centru. Svaku ulogu treba ozbiljno shvatiti, jer jedino na taj način sustav može funkcionirati u potpunosti. Unutar centara za gospodarenje otpadom nalazi se postrojenje za mehaničko biološku obradu otpada. Predviđena obrada obuhvaća dva ključna procesa: mehaničku i biološku obradu otpada, pri čemu se svi elementi procesa mogu oblikovati na različite načine kako bi se dobio širi raspon krajnjih produkata. Unutar postrojenja mehanički procesi mogu biti usitnjavanje, drobljenje, mljevenje, prosijavanje i druge metode mehaničke separacije i separacija uslijed djelovanja elektromagnetskih sila – primjerice izuzimanje metalnog otpada iz mješavine pomoću magneta. 

Obrada otpada
Biološki procesi mogu biti bio-sušenje, biostabilizacija, kompostiranje i slični procesi biorazgradnje. Obradom otpada unutar mehaničko biološkog postrojenja mogu se izdvajati preostale količine korisnih komponenti u miješanom otpadu kao što su staklo, metali, plastika. Navedena tehnologija je i s ekološkog i ekonomskog aspekta vrlo prihvatljiva za Republiku Hrvatsku, uz preduvjet da se za takva postrojenja primjenjuju najbolje raspoložive tehnike s najmanjim mogućim utjecajem na okoliš. Ove godine biti će dovršena prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina za Primorsko-goransku županiju i Kaštijun za Istarsku, a 2016. CGO Bikarac koji će pokrivati potrebe Šibensko-kninske županije. U tijeku je priprema 6 projekata centara za gospodarenje otpadom, to su Lučino razdolje – Dubrovačko – neretvanska županija, Lećevica – Splitsko – dalmatinska županija, Biljane Donje – Zadarska županija, Babina gora – Karlovačka županija, Tarno – Zagrebačka županija te Piškornica koja će pokrivati: Krapinsko – zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko – križevačku županiju. U pripremi je i projekt CGO-a Grada Zagreba, kojim bi se zaokružio sustav do kraja 2018. godine. Samo vrijednost izgradnje svih centara za gospodarenje otpadom procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65% iznosa osigurat će se u EU fondovima.  Početkom gradnje svih navedenih centara uz građevinski sektor, otvaraju se mogućnosti za ostale grane industrije uključene u proizvodnju i ugradnju tehnoloških rješenja kao i transportni sektor, a u svakom centru biti će potrebno zaposliti 40 do 80 osoba. 

U redu prvenstva gospodarenja otpadom razmišljamo o tome kako spriječiti nastanak otpada, potom, ako već nastane, kako ga možemo ponovno upotrijebiti, zatim reciklirati, oporabiti i tek na kraju kad smo sve ove mogućnosti iscrpili otpad moramo zbrinuti

Procjenjuje se da odlagalište otpada nakon zatvaranja ima utjecaj  na okoliš minimalno 30, a prema zadnjim istraživanjima i preko 50 godina.  Stoga otpad mora  biti obrađen kako bi se smanjio njegov nepovoljan utjecaj za okoliš

Ove godine biti će dovršena prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina za Primorsko-goransku i Kaštijun za Istarstu županiju, a 2016. CGO Bikarac za potrebe Šibensko-kninske županije