Nije moguće suziti listu od 20-ak mjera pomoći proizvođačima hrane uslijed šteta zbog koronavirusa, koliko ih predlaže Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) na one financijske mjere koje Vlada najavljuje.

Štoviše, pod pritiscima očekivanog rasta tržišne potražnje, sve izglednijim se čini da će jačati ‘apetiti’ glede povećanja domaće proizvodnje hrane. Vezano je to uz funkcionalni opskrbni lanac pa je cijeli HPK-ov paket mjera bitan te se očekuju nove intervencije, tvrdi predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Takav je već HBOR-u upućen njihov zahtjev za otvaranje kreditnih linija za održanje likvidnosti poljoprivrednih proizvođača koji su na udaru pooštravanja režima plaćanja.

A ‘top’ tema je i protokol za farme te stakleničku proizvodnju povodom pitanja Što činiti u slučaju zaraze radnika ili samoizolacije?, jer smatraju da je potrebno žurno ga donijeti.

“Kod svih velikih farmi za proizvodnju mlijeka i tov junadi vlada alarmantno stanje. Moramo imati protokol po kojem će se postupati u situacijama kad se pojavi bolest ili samoizolacija. Primjerice, ako je netko od zaposlenika bolestan, a nemate zamjene, ne zna se tko će raditi“, objašnjava Jakopović dodajući da zasad nijedna farma nije zatvorena te da je ključno osigurati da se proizvodnja hrane u zemlji ne zaustavi.

Osim svinja, dobro stojimo, kaže, s proizvodnjom junadi, riba, koza i ovaca, a očekivano je i pojačanje kapaciteta peradi i jaja. Problemi se ne očekuju ni sa sjetvom za koju je uglavnom kupljen potreban materijal, no u dijelu zaštitnih sredstava iz Italije postoje dvojbe.

Novost je i da svi dobavljači sad traže avansno plaćanje, stavljajući na kušnju što činiti sve koji nemaju dovoljno vlastite likvidnosti, zbog čega se izlaz vidi u HBOR-ovu programu za poljoprivredu. Ukupna financijska vrijednost svih mjera HPK-a zasad je nepoznanica, no prema Jakopoviću bit će manja od štete koja bi bez njih nastupila.

“Uvođenjem obveze trgovačkim lancima glede otkupa domaćih prehrambenih proizvoda, što je zaštitna mjera broj 1, slijedili bismo politiku pojedinih članica EU koje se štite kroz mjeru zabrane izvoza dijela svojih proizvoda. Jedini problem vezan je uz određenje da se s politikom cijena u prehrani vraćamo na 30. siječanj.

To je bez utjecaja na, primjerice, brašno ili jaja, ali zadire u sezonalne proizvode koji zahtijevaju dodatni trošak skladištenja čiji bi proizvođači imali gubitke“, kaže Jakopović dodajući da su dobar primjer jabuke, kojima na tjednoj bazi raste cijena za 20 lp po kilogramu zbog dodatnih troškova, od skladištenja nadalje.