Tvrtke od početka pandimije Covid-19 ulažu velika sredstva u higijenske uvjete i organizaciju poslovanja da bi se spriječilo širenje zaraze, a oni koji su bili najoprezniji sad su najviše na udaru. Apsurdno, pokazuje se, da su imali porezno nepriznate Covid troškove za testiranja svojih radnika u prethodnih šest mjeseci. To je posljedica recentne runde izmjena i dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Stupile su na snagu 19. rujna i objavljene u NN br. 103/2020, a razlog su velike glavobolje u poslovnom sektoru.

Kako se na stranicama Porezne uprave navodi, iznimno od posebnih propisa o oporezivanju dohotka, ovime je propisano da se trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti što ih poslodavac omogućuje radnicima koji ostvaruju plaću, a u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca, ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom).

“Temeljem te odredbe testiranje bi se smatralo troškom poslodavca, ali ne i plaćom u naravi stoga ne bi postojala obveza obračuna javnih davanja. Zbog toga ne postoji ni obveza iskazivanja navedenog u obrascu JOPPD kao oporezivog, niti novog neoporezivog primitka. Ova odredba primjenjuje se od stupanja na snagu Pravilnika, od 19. rujna 2020. te nije propisana retroaktivna primjena”, pojašnjenje je porezne administracije.

Uložili napor, ali…

Međutim, tako je moguće iščitati da je prema Poreznoj bilo upita glede mogućeg rješenja problema retroaktivnom primjenom. Zakonski režim na koji ukazuju pojedini porezni stručnjaci i epidemija koja je sastavnica propisa, pak, odlučujući su razlozi zašto u poslovnoj zajednici očekuju da će Ministarstvo financija pronaći rješenje. Veliki građevinski poduzetnik Kamgrad tek je jedan od pogođenih dopunom Pravilnika. Vlasnik Dragutin Kamenski očekuje rješenje.

“Ovo je neodrživa odredba”, rezolutan je on. Riječ je o nepotrebnoj intervenciji, smatra porezni stručnjak Ivan Idžojtić koji tvrdi da iz sadržaja zakona kao i pravilnika, o porezu na dohodak te na dobit, za testiranje na Covid-19 proizlazi da nije dohodak od nesamostalnog rada, te je to poslodavcu porezno priznati izdatak.

“Pravilnik u ovom dijelu derogira dva zakona: ključno je pitanje je li ovo dohodak od nesamostalnog rada, iz propisa proizlazi da nije. Pravilnik je u primjeni od 19. rujna i svi koji su radnike slali na testiranje prije toga moguće će sad imati problem s poreznim nadzorom te su se našli na udaru velike porezno-pravne nesigurnosti”, kaže Idžojtić. Složene aktivnosti i veliki napor koji su u organizaciju poslovanja u uvjetima epidemije koronavirusa uložili brojni dionici uključuju i laboratorijska testiranja zaposlenika na Covid-19 temeljem odluke – poslodavaca. Riječ je o testiranjima najviše obavljenim protekla dva-tri mjeseca, a na koja su se poslodavci radi osiguravanja zaštite na radu odlučivali, jer je to bila primarna potreba za obavljanje njihove djelatnosti.

Nelogična intervencija

Izlaz iz rizičnih situacija bile su odluke poslodavaca da se zaposlenici testiraju prije povratka na posao, npr. sa službenog putovanja gdje su bili u kontaktu s osobom za koju se pokazalo da je pozitivna. Iako sami nisu imali simptoma, njihov dolazak tvrtku bez testiranja bio bi prerizičan za posao. U ovom kontekstu se pokazuje da je intervencija Porezne nelogična pa je, prema revizorici Dubravki Kopun, nelogično da odredbe Pravilnika ne predviđaju da od početka pandemije nisu proglašene porezno priznatim rashodom.

“Nelogično je da ako službeno putujemo u neku zemlju za koju su mi potrebna posebna cjepiva, to po odredbama Zakona o porezu na dohodak se ne smatra dohotkom, već troškom tvrtke, a nekakva testiranja koja su dio posebnih pandemijskih okolnosti u zemlji u kojoj živimo se ne može smatrati porezno priznatim rashodom”, navodi Kopun.