Nova hrvatska vlada izabrala je opciju plutajućeg LNG terminala na Krku radi jačanja svoje i energetske neovisnosti istočne i srednje Europe, a SAD je u tome snažno podupire i tvrdi da projekt nije uperen protiv Rusije, najvećeg opskrbljivača Europe prirodnim plinom.

Terminal je od prošle godine na listi prioriteta EU-a koja želi diverzificirati dobavne pravce i smanjiti ovisnost o plinu iz Rusije, s kojom je u zategnutim odnosima zbog krize u Ukrajini. 

Vlada premijera Tihomira Oreškovića želi priječi s riječi na djela i krenuti dalje s projektom, optužujući prethodnu vladu za oklijevanje u donošenju ključnih odluka nužnih za izgradnju LNG terminala. 

Orešković i njegovi ministri susreli su se proteklih dana u Zagrebu s posebnim izaslanikom i koordinatorom za međunarodna energetska pitanja State Departmenta Amosom Hochsteinom koji kaže da je terminal u interesu i Hrvatske i SAD-a.

Banski dvori su nakon tih razgovora priopćili da je jedan od prioriteta plutajući terminal koji je jeftiniji od fiksnog i brže se gradi, a potpuno operativan mogao bi biti u roku od dvije godine.

"To je golema komercijalna i geopolitička prilika za Hrvatsku i ono najvažnije, prilika da Hrvatska pomogne diverzificirati važnu regiju u Europi protiv koje se energenti koriste kao političko oružje", rekao je Hochstein Hini u četvrtak.

Dodao je da je SAD spreman opskrbljivati budući terminal plinom, koji se može nabaviti i u Australiji te Kataru i drugim zemljama koje razvijaju svoje plinske resurse. "No, plin možete kupiti samo ako imate infrastrukturu gdje ga možete  prihvatiti", ističe Hochstein.

Po njegovim riječima, još je prerano govoriti o kapacitetu terminala i o tome hoće li ga Hrvatska unajmiti ili kupiti, ali ga za prvu ruku smatra boljom opcijom od fiksnog. "Može se unajmiti, kupiti, a ako se pokaže lošim jednostavno ukloniti", rekao je.

Što se kapaciteta tiče, na vladi i hrvatskim tvrtkama je da razgovaraju s kupcima u i izvan Hrvatske. "Kapacitet bi trebalo odrediti prema tim razgovorima i ugovorima", dodao je Hochstein.

Krčki terminal nije uperen protiv Rusije

Tržišnu dominaciju Rusije, najvećeg europskog dobavljača prirodnog plina, u baltičkoj je regiji već ugrozio plutajući terminal u Litvi, pušten u rad 2015. nakon tri godine uz trošak od oko 170 milijuna eura. Terminal Neovisnost, usidren u baltičkoj luci Klaipedi i unajmljen od jedne norveške tvrtke, znači da Moskva više neće moći manipuliranjem cijenom plina vršiti politički pritisak na tu članicu EU-a i NATO-a, isticali su tada dužnosnici u Vilniusu.

Terminal na Krku, zajedno s planiranim LNG-em u Grčkoj i novim dobavnim pravcem iz Kaspijskog jezera, trebao bi diverzificirati opskrbu u istočnoj i srednjoj Europi, posve ovisnima o ruskom plinu. 

"Imamo Zapadnu Europu koja je energetski intergirana i diverzificirana i drugi dio Europe koji jako ovisi o Rusiji kao jedinom dobavljaču i nema interkonekcija koje omogućuju protok plina u različitim smjerovima", rekao je američki dužnosnik.

Gradnjom LNG terminala i spojem s Mađarskom plin bi se s hrvatske obale transportirao sve do Ukrajine, a moguće i do Slovenije i Austrije, kaže on. "Hrvatsku vidim kao lidera u regiji koji ima priliku postati važan dio rješenja za energetsku krizu u regiji", istaknuo je Hochstein.

On tvrdi da projekt nije uperen protiv Rusije, i smatra da bi ruske tvrtke trebale i dalje prodavati plin, ali tako da "igraju po pravilima igre, a ne da ih konstantno pokušavaju kršiti".  "Ono o čemu govorim uopće nije protiv Rusije. Naprotiv, Rusija ima priliku ostati veliki dobavljač, ali zašto zemlje ne bi imale više mogućnosti koje im omogućuju fleksibilnost", istaknuo je visoki američki dužnosnik. 

"Što ako se dogodi neka nesreća, ako zimi pukne plinovod? Zar zemlje ne bi trebale imati alternativni opskrbi pravac?  Za plin je važna infrastruktura, on nije kao nafta koju ukrcate na tanker i dopremite gdje hoćete", rekao je.

Nakon razgovora u Zagrebu, Hochstein je rekao da ga ohrabruje vladina predanost projektu, od vizije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s kojom se susreo nekoliko puta do pragmatičnosti novog premijera Tihomira Orešovića i razumijevanja važnosti diplomatske suradnje sa SAD-om. "Postoji stvaran interes da se s ovim projektom krene dalje", rekao je Hochstein.

Najavio je da će Washington poticati Bruxelles da LNG stavi na vrh prioriteta za financiranje, jer nije važan "samo za Hrvatsku, nego za širu europsku regiju".

Nova vlada – nova šansa za rješenje spora Ine i MOL-a

Američki diplomat smatra da bi rješenju dugogodišnjeg spora Ine i MOL-a oko plinskog poslovanja mogla pomoći činjenica da Hrvatska ima novu vladu, pa bi Budimpešta i Zagreb mogli istražiti nove mogućnosti za kompromis i suradnju.

"Jedno pitanje je spor INE i MOL-a, a drugo su odnosi Hrvatske i Mađarske. Ti su odnosi previše važni da bi njima dominirao taj spor", rekao je Hochstein. "Postoji prilika s novom vladom, novim igračima da na novi način sagledaju situaciju i procijene što je u najboljem interesu Hrvatske i Mađarske", dodao je. 

Ocijenio je da je to složen spor s trgovinskim, pravnim, političkim i emotivnim aspektima. "No, politika je umijeće mogućega i nadam se da ćemo iskoristiti zamah koji je donijela nova vlada i naći rješenje", istaknuo je Hochstein.

Na Međunarodnom sudu za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu traje arbitražni postupak koji je mađarski MOL pokrenuo protiv hrvatske vlade zbog kršenja obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Mađarska kompanija tvrdi da vlada nije ispunila ugovorne obveze da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju plina i otkupljivati cijelu Ininu domaću proizvodnju plina po tržišnim cijenama, u razdoblju od 15 godina. MOL tvrdi da je zbog toga pretrpio štetu od najmanje dvije milijarde kuna.