Unatoč obilju obnovljivih izvora energije, kao što su energija vjetra, sunca i valova, mnogi od njih trenutno ovise o skupom uvozu fosilnih goriva za svoju opskrbu energijom. Energetska tranzicija može pomoći otocima ne samo da postanu samodostatniji i prosperitetniji, nego i da otključaju nove mogućnosti zapošljavanja u svojim zajednicama.

Dana 26. lipnja u Bruxellesu, dr. sc. Julije Domac, predsjednik FEDARENE vodio je izaslanstvo koje se u Europskoj komisiji sastalo s glavnim direktorom Opće uprave za energiju, Dominiqueom Ristorijem kako bi u novom sazivu europskih institucija ponovno ojačali Inicijativu za pametne otoke, a koju je odobrilo 36 potpisnika otoka EU-a (uključujući i iz Hrvatske).

Politička deklaracija o čistoj energiji za otoke EU donesena je 27. ožujka 2017. pod predsjedanjem Malte kada su je potpisali Europska komisija i 14 zemalja EU (Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Malta, Portugal, Španjolska, i Švedsku). Ova deklaracija nastala je iz spoznaje da se otoci i otočne regije suočavaju s nizom energetskih izazova i prilika zbog svojih specifičnih geografskih i klimatskih uvjeta. U suradnji s Europskim parlamentom, Komisija je 2018. godine osnovala i Tajništvo Inicijative za čiste energije za otoke EU.

Kada je riječ o potpori europskim otocima, na razini EU-a trenutno postoji centar, Tajništvo za ostvarivanje ciljeva Inicijative za čiste energije za otoke EU kojeg vodi projektni konzorcij koji čine Climate Alliance, RESCoop.eu i 3E. Oni upravljaju proračunom od 2 milijuna eura za razdoblje od lipnja 2018. do lipnja 2020., a kojeg im je na raspolaganje stavio Europski parlament. Nakon lipnja 2020., rad Tajništva za otoke nastavit će Fond za europske otoke, koji će do 2024. upravljati proračunom u iznosu od 10 milijuna eura financiranim iz programa Obzor2020.

Nažalost, ovo su jedina dva primjera trenutnog financiranja EU-a koji podupire projekte održive energije na otocima. Energetske agencije na otocima do sada nisu uspjele biti dio upravljačkih konzorcija tih proračuna.  Predstojeće predsjedanje Hrvatske EU moglo bi doista biti prilika za stvaranje više mogućnosti za potporu otocima, s novim programima i većim proračunom. U tom kontekstu, predlažemo uspostavu ciljanog financijskog instrumenta za otoke s obzirom da često imaju manje kapacitete na lokalnoj razini od općenito europskih gradova i regija.

Otocima je potrebna tehničku pomoć i za pripremu projekata, a pragovi postojećih programa tehničke pomoći EU-a često su visoki i teško dostižni za otočne projekte. Postoji li članica EU koja je od Hrvatske pozvanija za poticanje upravo ovakve teme s obzirom da smo zemlja s 1000 otoka?, pojasnio je dr.sc. Julije Domac svoja nastojanja u europskim institucijama.

Otoci do sada nisu, a svakako bi trebali biti ciljano promovirani i prisutni u svim EU inicijativama kao što su i Sporazum gradonačelnika. Trenutno je poprilično zbunjujuća situacija s dokumetima i deklaracijama koje otočni čelnici potpisuju, a koje se međusobno preklapaju (npr. Pact of Islands i SEAP-i, Covenant of Mayors i SECAP-i and Clean Energy Transition for EU Islands i Energy Transition Agendas). Jedna od stvari za koju se zalaže dr. Domac je i bolje definiranje, ujednačavanje i jasnije definiranje upravo ovih dokumenata, a za što može, ističe, poslužiti politički autoritet hrvatskog predsjedanja.

Osobno smatram – ističe Domac, da bi hrvatsko predsjedanje trebalo iskoristiti da jasno povežemo pitanje energetske tranzicije na otocima s vodoopskrbom i štednjom vode te svim povezanim pitanjima kao što su navodnjavanje, poljoprivreda i turizam. U Hrvatskoj bi svakako trebalo brzo i odlučno otvoriti pitanje prelaska obalnog prometa na brodove bez emisije CO 2 po uzoru na Norvešku koja to planira napraviti do 2026. godine. To mogu biti električni i u budućnosti autonomni trajekti i katamarani, plovila na vodik i sl. za što Hrvatska ima odlične mogućnosti i i ogromno tržište.

Podsjetimo kako su se među prvim pilot projektima čiste energije za otoke koji će primiti potporu iz EU našli naši otoci Cres-Lošinj te Hvar, Brač i Korčula.