Telekomunikacijska industrija u Hrvatskoj i ove je godine bila pod jakim utjecajem krize, a vodeće su kompanije, među ostalim i zbog povećane naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra, nastavile bilježiti pad prihoda i dobiti, uz usporavanje investicija.

Čelnici vodećih telekoma u Hrvatskoj – Hrvatskog telekoma (HT), Vipneta, Tele2 Hrvatska i Optima telekoma (OT) ističu da bi se promišljenim promjenama regulatornog, zakonodavnog i poreznog okvira te poticaja za investicije u sektoru, svi telekomi još jače okrenuli investiranju, razvoju usluga i zapošljavanju.

A s ciljem stabilizacije i konsolidacije poslovanja, ove su godine telekomi poduzimali jače korake ka restrukturiranju i transformaciji kompanija, pojedini su i kupovali manje tvrtke zbog osnaživanja nekih segmenata svog portfelja, posebice IT-a i tv ponude, a najveći među njima – HT i Vipnet – i otpuštali, kao i zapošljavali nove djelatnike, investirali u podatkovne centre, razvoj usluga i tehnologije… Svima je zajednički nastavak rezanja troškova na svim razinama te nastojanje da zadrže ili i blago povećaju broj korisnika.

HT očekuje promjene uvjeta poslovanja

HT je i ove godine zadržao vodeći tržišni položaj pružatelja telekomunikacijskih usluga, a poduzeo je i najveće korake u restrukturiranju i transformaciji kompanije, s novom organizacijskom strukturom i uz znatno smanjenje menadžerskih pozicija te novi sustav uprave na čelu s predsjednikom Davorom Tomaškovićem. Tomašković podsjeća da su prvih devet mjeseci završili s minimalnim padom prihoda, kao i da su unatoč povećanim troškovima vezanima uz transformaciju kompanije ipak ostvarili neto dobit, mada je i dalje u padu.

Važnim ističe što su sa sindikatima potpisali novi kolektivni ugovor, a s Ericssonom ugovor o izdvajanju usluga izgradnje i održavanja HT-ove infrastrukture na pet godina slijedom čega je 638 zaposlenika od rujna ove godine prešlo u novu kompaniju ENT Servisi.

Stabilnost uvjeta poslovanja s promjenama regulatornog, zakonodavnog i poreznog okvira koji ne smiju biti uvjetovani izbornim ciklusima i kratkoročnim potrebama punjenja proračuna, nego rezultatom promišljene politike koja garantira razvoj, Tomašković drži glavnim preduvjetom za rast hrvatskog gospodarstva. U HT-u se nadaju ostvarenju toga, jer bi, uz to, i telekomunikacijska i ICT industrija, pa samim time i HT, svojim investicijama mogle pridonijeti jačem gospodarskom razvoju nego sada.

Vipnet prostor za rast vidi u fiksnim uslugama

I Vipnet je ove godine dobio novog predsjednika Uprave, Jirija Dvorjančanskog, koji također naglašava važnost stabiliziranja uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.

Vipnet podržava napore usmjerene poboljšavanju ekonomske situacije u zemlji, poput najavljene izmjene poreza na dohodak što će, kako se nada, povećati i kupovnu moć građana.

No, upozorava i na negativne utjecaje na poslovanje telekoma i planiranja za iduću godinu, poput povećane naknade za radiofrekvencijski spektar. Smatra da bi dobro došli i Vladini poticaji za investiranje u fiksni i mobilni broadband ili infrastrukturu za širokopojasni pristup internetu.

Iduće godine napredak bi Vipnet mogao ostvariti s daljnjim razvojem fiksnih telekomunikacijskih usluga, koje su im se, unatoč padu tog tržišta, pokazale dobrom prilikom za rast, a optimistični su i zbog svoje HFC optičke infrastrukture kojom trenutno obuhvaćaju 350 tisuća kućanstava s dostupnim superbrzim internetom.

To će u kombinaciji s razvojem cloud i konvergentnih tehnologija biti i jedan od pokretača poslovnih rezultata Vipneta u idućoj godini, očekuje Dvorjančansky.

Tele2 Hrvatska očekuje nastavak rasta

Predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska Malin Holmberg ističe da su ove godine nastavili bilježiti rast broja korisnika te da im je dugoročni cilj njih milijun, kao i povećanje tržišnog udjela, za što potencijal vide i u porastu potražnje korisnika za više podatkovnog prometa.

Rezultatima poslovanja za ovu godinu su zadovoljni, jer su ostvareni u dodatno otežanim uvjetima poslovanja s neočekivanim povećanjem nameta od sredine godine, po čemu će i najviše pamtiti ovu godini. To je, po ocjeni Holmberg, i najviše utjecalo na cijelo tržište mobilnih komunikacija, migracije kupaca te usporavanje ulaganja u sektoru.

Stoga i ona poručuje da je osnovni preduvjet za uspjeh svake kompanije predvidljiv i stabilan regulatorni te zakonodavni okvir.

Optima optimistična

Optima je ove godine, nakon zaključenja predstečajne nagodbe, 'došla' pod upravljanje HT-u, čime je krenulo i njezino financijsko i operativno restrukturiranje s nizom organizacijskih promjena. Njezin novi predsjednik Uprave Zoran Kežman naglašava optimizam, jer su unatoč zahtjevnoj poslovnoj situaciji ostvarili pozitivne preokrete u poslovnim rezultatima, završivši prvih devet mjeseci sa znatno boljom dobiti prije oporezivanja i znatnim smanjenjem rashoda u odnosu na prošlu godinu.

Broj zaposlenih nisu mijenjali, a u idućem razdoblju planiraju ojačati prodaju i marketing te korisničku podršku, dok većinu financijskih ušteda u poslovanju usmjeravaju na inovacije te razvoj naprednih i brzih tehnoloških rješenja.

Kežman ističe i da Optima 2015. obilježava deset godina rada na tržištu, što smatra i više nego dovoljnim poticajem za početak gradnje idućih deset.

Usporavanje rasta broja korisnika elektroničkih komunikacija i njihove potrošnje

Prema podacima HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) u Hrvatskoj je krajem rujna bilo 4,66 milijuna korisnika mobilnih telefonskih usluga, što je tek blagi porast njih od oko 60 tisuća u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a oko 2,3 milijuna ih bilo kod HT-a, oko 1,8 milijuna kod Vipneta, a ostali kod Tele2.

U fiksnim mrežama korisnika je bilo oko 1,36 milijuna ili oko 10 tisuća manje nego lani, a najviše ih je ili 1,2 milijuna korisnika HT-a, dok su ostali kod drugih 20-amk davatelja tih usluga na tržištu.

Priključaka širokopojasnog pristupa internetu krajem rujna bilo je gotovo 1,4 milijuna, od čega u pokretnim mrežama 435 tisuća ili 10-ak tisuća manje nego lani, ali je zato za isto toliko otprilike porastao broj tih priključaka u nepokretnim mrežama, na 944 tisuće.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju i određeno usporavanje korisničke potrošnje 'mobilnih' minuta u prvih devet mjeseci ove godine, za 1,2 posto, na 6,45 milijardi minuta, od čega je 2,2 milijarde minuta ili 8,6 posto manje utrošeno samo u trećem ovogodišnjem tromjesečju, što je ujedno i jedan od rijetkih padova te potrošnje u tom 'sezonsko-turističkom' tromjesečju zadnjih godina.

SMS poruke također bilježe nastavak pada, za 8,6 posto s 2,4 milijarde tih poruka.

Nastavio se pad utrošenih minuta u fiksnim mrežama, za 14,6 posto, s 2,08 milijardi minuta, dok je korištenje interneta odnosno širokopojasni internetski promet porastao za čak 34,6 posto s 303 milijuna gigabajta (GB) tog prometa, od čega je 103 milijuna GB-a ili 31,5 posto više potrošeno samo u trećem tromjesečju.

Autor: Tatjana Miščančuk