Gradska plinara Zagreb Opskrba (GPZO) do daljnjega će problem mogućeg tereta preuzimanja kupaca drugih komercijalnih opskrbljivača u svoj sustav javne opskrbe, a koji je procijenjen i na mogućih 100 milijuna eura, rješavati sama.

Takav dojam stječe se nakon jučerašnjih reakcija na objavu problema s kojim se susreće GPZO zbog činjenice da zakon štiti kućanstva koji u svakom trenutku mogu promijeniti opskrbljivača i prijeći na povoljniju uslugu, no njime nisu predviđeni ovakvi ekstremni potresi na tržištu koji dovode u pitanje opstanak tvrtki, a time i funkcioniranje sustava opskrbe.

Tomaševićev vapaj u prazno
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević osvrnuo se na konferenciji za novinare na probleme s kojim se, kao najveći opskrbljivač u obvezi javne opskrbe, suočava GPZO, zbog izglednog prelaska dodatnih 50 tisuća korisnika koji bi zbog promjena cijena mogli preći k njima, a za koje nisu u ovom trenutku osigurane potrebne količine plina.

Za svoje postojeće kupce GPZO je na vrijeme nabavio potrebne količine plina, no mali komercijalni opskrbljivači svoje kupce masovno upućuju na prelazak u javnu opskrbu, po reguliranim i niskim cijenama i to do kraja rujna. O tom problemu Tomašević je, kaže, razgovarao s ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem, no nije izlazio s detaljima razgovora.

Na upit koji smo uputili ministru Filipoviću kakve su mogućnosti za rješavanje problema s kojim se suočava GPZO, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobili smo odgovor iz kojega se da zaključiti da je to prvenstveno problem kojim se mora pozabaviti Grad Zagreb i njegova gradska tvrtka, koja je, inače, preuzela obvezu osiguranja javne opskrbe na 13 distribucijskih područja, a u slučaju najgoreg, Ministarstvo navodi što onda slijedi.

“U slučaju kada Gradska plinara Zagreb Opskrba ne bi mogla redovno isporučivati plin svojim kupcima, opskrba bi išla preko zajamčenog opskrbljivača”, stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva.

To, drugim riječima, znači da GPZO mora preuzeti sve takve kupce plina koji će zatražiti prelazak, neovisno o tomu pod kojim će uvjetima osigurati dodatne količine na tržištu. Tek u slučaju krajnje nužde, aktivirat će se i krajnja opcija koju zakon predviđa, a to je da kupce opskrbljivača koji to nije u mogućnosti, preuzme zajamčeni opskrbljivač, a to je HEP-Plin.

Uloga Ine i PPD-a
U praksi, takav razvoj događaja podrazumijevao bi da GPZO mora postati opskrbljivač u teškoćama, odnosno da svojim dobavljačima ne plaća duže od 60 dana. To bi značilo da bi aktivacija takvog rješenja mogla nastupiti tek početkom iduće godine.

Koliko je poznato, GPZO uredno podmiruje svoje obveze dobavljačima, a to su Ina i PPD, što znači da bi u slučaju masovnog priljeva neplaniranih kupaca, koji je zbog cijena plina posve izgledan, i njihovo poslovanje osjetilo izostanak brze reakcije Vlade.

Nepredvidiva situacija i višestruko povećanje cijene plina bili su dovoljan argument da Termoplin prestane biti zajamčeni opskrbljivač, pa bi po toj logici država trebala prepoznati problem i sjesti za stol s GPZO. Ovako, ostavljen je na brisanom prostoru.