Prema procjenama koje su nedavno iznesene na jednoj poljoprivrednoj konferenciji, danas se u Hrvatskoj nešto više od deset posto poljoprivrednih proizvođača služi digitalnim sustavima upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, a u razvijenim je zemljama taj udio daleko veći. Naime, gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača u razvijenim EU zemljama koristi se nekim digitalnim sustavima, a 30-ak ih se posto služi informatičkom tehnologijom i svoje podatke vodi s pomoću nekog alata, primjerice, Excela.
Podaci pokazuju, kako se samo 30 posto poljoprivrednika razvijenih agrodržava uopće ne koristi digitalnim tehnologijama nego se i dalje služi tradicionalnim metodama praćenja podatka o svojoj poljoprivrednoj proizvodnji ili ih uopće ne prati. Prema Izvješću o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2022., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 23. mjesto među državama članicama EU. Hrvatska danas osim preko brojnih EU fondova ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz europski fond Next Generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO), koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Sve ove mogućnosti trebale bi utjecati na povećanje digitalizacije i utjecati na razvoj poljoprivrede.
Revolucija u proizvodnji
Hrvatski poljoprivredni stručnjaci se slažu kako danas digitalne tehnologije imaju ogroman potencijal da znatno unaprijede poljoprivredu i uvedu revoluciju u proizvodnji te mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije i tako znatno povećaju svoju produktivnost. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka, povećati ekološku učinkovitosti, što je danas, s aspekta obveza koje proizlaze iz novih EU zelenih politika, od presudnog značenja za poljoprivrednike, ali i za državu, koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja, koji se moraju smanjiti u skladu sa strategijom Od polja do stola.
Nadalje, istraživanje, inovacije, gradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i digitalizacija procesa proizvodnje danas financiraju iz brojnih EU fondova i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor, ili Horizont. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz Program oporavka i otpornosti, koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede, a ta sredstava mogu znatno pridonijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi.
“Hrvatska poljoprivreda znatno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i u upotrebi digitalnih alata. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika je i u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđivanje proizvodnje, kao što su pravovremeno planiranje aktivnosti, korištenje održivih agrotehničkih praksi te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda”, pokazala je i nedavna analiza konzultantske tvrtke Smarter.
Ažurne, strukturirane informacije direktno s polja i farmi omogućavaju ispravno donošenje odluka s ciljem ostvarivanja efikasne, profitabilne, održive poljoprivredne proizvodnje. Te tehnologije, ali i znanja, danas nisu široku dostupne hrvatskim poljoprivrednicima. Tehnologije kao što su umjetna inteligencija, robotika, internet, 5G mreža, blockchain i super računala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.
“Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo moći ni pratiti naše obveze, sukladne s EU zelenim ciljevima. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama, a nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta”, ističe se spomenutoj analizama.
Ubrzati generacijsku obnovu
Za potpuno i efikasno korištenje digitalnih alata najveća je prepreka što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi te su slabo educirani i informatički pismeni. Znatnije korištenje digitalizacije ovisi i o snažnoj podršci savjetodavnih službi i bržoj generacijskoj obnovi u poljoprivredi. Kao i sve suvremene tehnologije, digitalne su tehnologije skupe i često nepristupačne širom krugu poljoprivrednika, zbog čega je potrebno olakšati financiranje nabave takvih rješenja.
Ono što je ključno je imati sustave koji su kompatibilni, mogu se lako koristiti te da se omogući maksimalan pristup i korištenje svih dostupnih javnih podataka. Najučinkovitije rješenje bilo bi da se za sve poljoprivredne proizvođače, bez obzira na veličinu, omogući korištenje jedinstvene nacionalne informatičke platforme preko koje će se osigurati uvođenje digitalnog upravljanja proizvodnjom. Tako bi se osigurala primjena i kontrola postizanja ciljeva strategije Od polja do stola.
Na nedavnoj promociji projekta Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj, svi dionici složili su se kako je za učinkovitiju provedbu digitalizacije potrebno udružiti snage i znanje, te na primjeru jednog digitaliziranog mjesta u Hrvatskoj napraviti ogledni primjer kako bi se to trebalo raditi. Zato je ideja koju je pokrenuo Poslovni dnevnik prihvaćena od svih dionika i vjerujemo da ćemo kroz ovaj projekt pokazati snagu znanja i umijeća, te ćemo zajedno pokrenuti nove procese koji su nužno potrebni hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
