Panel diskusija o Prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije održana je u srijedu u HGK u organizaciji Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava HUPFAS.

Zakon o obnovi trebao je predstaviti državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir, no ispričan je jer je na poziv premijera Andreja Plenković morao otići na hitan sastanak upravo o donatorskoj konferenciji za obnovu Zagreba.

Ivica Rovis iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba na panelu je rekao kako je gradonačelnik Milan Bandić već 25. ožujka uputilo pismo za hitno donošenje zakona.

“Ja sam ušao u povjerenstvo za njegovu izradu, no tri tjedna nismo bili uključeni, a onda smo dobili prijedlog zakona u zadnji tren! Nismo zadovoljni novim zakonom jer nije ispunio sva očekivanja. U zakonu je trebalo biti rečeno da će grad sanirati svoje, a država svoje građevine”, rekao je Rovis koji tvrdi da ovakvo nečinjenje skupo košta građane, državu i nas kao gradsku upravu.

”Uz energetsku obnovu trebali smo raditi i protupotresnu obnovu grada. Od novog zakona smo očekivali da striktno odredi izvore financiranja, jer se zasad ne govori o nekim iznosima. Tražili smo formiranje Fonda za obnovu iz kojeg će se financirati obnova Zagreba. Novac bi trebao doći i iz Fonda solidarnosti u koji smo godinama uplaćivali pomoć za manje razvijene gradove i općine. Kad to ne bi davali, ne bi trebali davati prirez. Mi smo dosad bili solidarni, sada bi trebali drugi biti solidarni prema Zagrebu”, rekao je Rovis.

Tvrdi da je za Markaševac i okolna sela ideja da vlasnici kuća dobiju neki fiksan iznos i da sami poprave štetu, a država i grad jamčili bi im za kredite.

Ostavština za nove generacije

“Za Donji grad moramo imati program cjelovite obnove. Osim toga, važna je energetska tranzicija grada, jer EU nema predviđeno financiranje grijanja na plin, nego alternativne izvore energije. Kozmetičko uređenje nije dovoljno, u zakonu bi trebali pokazati više hrabrosti da ostavimo nešto budućim generacijama”, zaključio je Rovis.

‘Uvijek sve improviziramo’

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković rekao je da su poboljšanja konstrukcija nužna, no povijesne zgrade, kaže, imaju svoje limite. “Tamo kolektivna obnova nije moguća. Naša je dužnost napraviti maksimalna poboljšanja koja neka zaštićena zgrada može podnijeti”, smatra Trupković.

Josip Atalić s Građevinskog fakulteta predstavio je potresnu statistiku i Urgentni program potresne obnove (UPPO).

“Ne bih volio da branimo zakon i budemo štit, kao što se već jednom dogodilo, mi smo se samo stavili u službu građana i štreberski pristupili poslu. Stigli su nas grijesi iz prošlosti – mi uvijek sve improviziramo. Sad nam je najveći problem objasniti stranim stručnjacima kako je zagrebački potres bio umjerene magnitude, a imamo ogromnu štetu. Nama su zidovi pucali iznutra i imamo štetu na puno kvadrata. Govorimo o milijardama eura, projekcije nisu dobre. Krivo je i loše održavanje, brojne nadogradnje i rekonstrukcije. Rušili su se nosivi zidovi zbog nedostatka svijesti od rizika od potresa. Samo pet posto zgrada je građeno po važećim normama. Nadam se da ćemo iskoristiti priliku do poboljšamo stvari, nemojmo prestati pričati od potresima, ne smijemo tako brzo zaboraviti”, poručio je Atalić.

Stipe Tutiš iz Zavoda za zaštitu kulture Grada Zagreba rekao je kako “ne smijemo dozvoliti odlazak stanovnika iz centra”.