Mjesečni pokazatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje upućuju na polagani oporavak tržišta rada. Iako se već kalkulira i s utjecjem postepenog ukidanja mjera za očuvanje radnih mjesta, računa se i s ublažavajućim djelovanjem gospodarskog oporavka.

Promatra li se dulji horizont, jedno od trendnih obilježja domaćeg tržišta rada je, primjerice, postepeno smanjenje udjela rada na određeno vrijeme. Potkraj ožujka takvih je ugovora u ukupnom broju osiguranika bilo nešto više od petine (21,5%), odnosno 332 tisuće od ukupno 1,55 milijuna.

Postepen rast sigurnih ugovora

Usporedbe radi, u razdoblju između 2016. i 2018. svaki četvrti osiguranik radio je na određeno, s tim da je najveći udjel, 25,7 posto zabilježen 2017. Otada se ipak bilježi postepeni rast udjela sigurnijih ugovora, na neodređeno vrijeme.

Domaće tržište rada, uz ostalo, karakterizira i nizak udjel ugovora na nepuno radno vrijeme, pogotovo u usporedbi s rauvijenijim zemljama EU.

Prema podacima HZMO-a, na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj danas radi samo oko četiri posto osiguranika ili 58.156 osoba, pri čemu ih je oko 44 tisuće na taj način radi s ugovorima na neodređeno vrijeme, a 14 tisuća skraćeno radi pod ugovorima na određeno vrijeme. U resornom ministarstvu planiraju prilagodbe radnog zakonodavstva.

U javnu raspravu je pustilo prethodnu procjenu učinaka za nacrt novog Zakona o radu. Postojeći zakonski okvir, kažu, nedostatan je i nedovoljno prilagođen “demografskim i reformskim ciljevima ekonomskog i društvenog oporavka i otpornosti gospodarstva”.

To se naročito odnosi na poticanje inovativnih i suvremenih oblika rada i njegove prilagodljive organizacije u okolnostima novih komunikacijskih tehnologija.

Tako se novim zakonom planiraju redefinirati propisi vezani uz ugovore o radu na određeno vrijeme, uz odgovarajuće izmjene odredbi o otkazu (otpremnina, relativna zabrana otkaza), probnom radu i pripravništvu te ugovorima stalnih sezonaca.

U planu su i uređenja ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, ustupanja radnika i upućivanja radnika povezanim poslodavcima, agencijskog rada te dodatnog rada (moguća povećanja ugovorenog radnog vremena u dodatnom radu).

Kad je riječ o radu na određeno vrijeme, namjera je provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja.

Time bi se radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora pružila veća sigurnost i pridonijelo smanjenju segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada.

Sve to, kažu u MRMS-u, za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora.

Sprečavanje zlouporaba

Zakonske izmjene usmjerit će se na ograničavanje broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanje zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca.

Poticanje sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme, po uzoru na neke druge države EU, poput Francuske, Slovenije, Poljske ili Nizozemske, uključivalo bi i mogućnost uvođenja zakonskih odredbi kojima bi se na teret poslodavca osiguravale dodatne edukacije radnika u svrhu podizanja njihove zapošljivosti, i to prvenstveno radi dodatne zaštite privremeno zaposlenih radnika.