Bez rješavanja problema turističkog zemljišta, od okrupnjavanja do navodnjavanja i gruntovnice, bez digitalizacije, edukacije, udruživanja poljoprivrednih subjekata i primjerenih kredita, Hrvatska neće biti u stanju iskoristiti potencijale za izvozni razvoj svog poljoprivrednog sektora, kao ni sredstva u narednom 7-godišnjem financijskom okviru. Upozorili su na to sudionici drugog panela u okviru konferencije ‘Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi’ u organizaciji Poslovnog dnevnika, s temom izvoznog potencijala i podizanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ustvrdio je da Hrvatska ima 165 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), od čega ih je oko 105 tisuća u sustavu potpora, no na žalost svega 20-ak tisuća OPG-ova je zdravo, s bar jednim zaposlenim na koji plaća doprinose, i oni su temelj poljoprivredne proizvodnje, te su u proteklom financijskom sedmogodišnjem razdoblju privukli bar jednu mjeru.

Nedostaje srednjih poduzetnika

“Hrvatska ima mnogo malih poljoprivrednika i nekolicinu velikih “motora” koji vuku, fali nam srednjih poduzetnika, što je prepoznala i Svjetska banka u svom izvješću. Za to trebamo tržišno usmjerene mjere, kako bi se spriječilo da sredstva za ruralni razvoj odlaze na financiranje biciklističkih staza”, smatra Jakopović, koji ističe da Hrvatska ima jako dobar izvozni potencijal u poljoprivredi, pogotovo u ekološkoj proizvodnji.
“Slovenija, Austrija, Njemačka, Italija, zemlje u okruženju su izuzetno potentna tržišta za naše visokodohodovne proizvode. U Hrvatskoj oko 3,5-4 posto proizvodnje otpada na ekološke proizvode, a svega 1,5 posto prolazi na domaćem tržištu, te je ostatak za izvoz, i tu samo moramo popratiti poduzetnike”, kaže Jakopović.
Usto ključno je obrnuti trend da izvozimo žitarice i uljarice, a onda uvozimo kruh – cilj je da sirovine ne izlaze iz zemlje, već da izvozimo proizvode s dodanom vrijednošću.
Konzultantica Zvjezdana Blažić ustvrdila je kako je ova pandemija utjecala na to da se stvori svijest o važnosti održivosti i dostatnosti u opskrbi hrane.
“Mi nikad nećemo biti dostatni za sve vrste proizvoda, no nema razloga da imamo izvozni deficit u svim vrstama hrane. Dobro je stoga da se o ovome počelo pričati na svim razinama”, istaknula je Blažić, dodajući da je važan preduvjet udruživanje.
Osim što poduzetnici zaziru od udruživanja jer se boje da će ih partneri prevariti, Blažić napominje da je za njih najveća barijera porezni sustav.
“Udruživanjem mali proizvođači, koji su do tada prodavali na malo i najčešće bez računa, moraju prikazivati sav promet i samim tim često ulaze u porezne škare, što im se naprosto ne isplati”, kaže Blažić.

Stoga dodaje da kvaliteta proizvoda nije dovoljna da bi on bio konkurentan.
“Imamo izuzetno mnogo malih proizvođača koji imaju kvalitetan proizvod, no za plasman i konkurentnost potrebno je imati količinu i cijenu. Zato je udruživanje jako važno”, kaže Blažić. Dodaje da smo u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju zapravo puno toga naučili, i sada je samo potrebno to znanje iskoristiti.
Primjer nezrelosti sustava za potpore inovacijama naveo je inovator Gordan Palić, čiji inovativni sustav obrade zemlje uz pomoć mehanizacije i robotizacije još nije prepoznat na natječajima za bespovratna sredstva.

Ovaj IT stručnjak patentirao je sustav obrade zemlje koji ne koristi traktore već funkcioniraju kao printeri, njima se upravlja putem aplikacije, a takva obrada je ekološki prihvatljiva i efikasna. Izvedivost inovacije potvrdio je Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka koji mu je partner na izradi prototipa, no od 2018. godine za to nisu uspjeli dobiti novac iz natječaja. Projekt su prije nekoliko mjeseci prijavili i na natječaj IRI koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, te su od EU fondova zatražili oko 3,2 milijuna kuna za izradu prototipa.
“Tehnologija je ključna u povratku mladih u poljoprivredu, a znamo da mladi bježe sa sela jer im je rad na zemlji težak. Naša inovacija zato je revolucionarna, i ključna za ostajanje mladih u ovom sektoru. Već sada smo mogli dati našim poljoprivrednicima ovaj alat, no zasad nitko nije prepoznao značaj ove inovacije. Očekujem da ću na kraju vlastitim snagama financirati izradu prototipa i nulte serije, kako bi se stvar pokrenula s mrtve točke”, kaže Palić.

Krediti HBOR-a za poljoprivredu

Nema razloga da se ovakve inovacije ne prijave za povoljne kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj, potvrdila je Marina Jurašin, voditeljica Odjela za srednja poduzeća u HBOR-u.
“HBOR pratimo i inovatore u svim sektorima pa tako i poljoprivredi, za koju smo u ti godine odobrili 800 kredita ukupne vrijednosti od 2,6 milijarde kuna, što je ukupno 15 posto ukupne kreditne aktivnosti Banke”, pojasnila je Jurašin, koja smatra da je pametno bilo ulaganje u infrastrukturu u ruralnim područjima.
“Dobar dio novca iz programa za ruralni razvoj možda je otišao na biciklističke staze i vrtiće, no ta su ulaganja itekako važna da bismo stanovnicima sela pružili što više sadržaja za kvalitetu života, i tako privukli mlade ljude na selo”, kaže Jurašin.