Po drugi put u kratkom roku otvoren je prethodni postupak za ispitivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad Tehnikom, velikom zagrebačkom građevinskom tvrtkom sa 70 godina tradicije, na osnovu u praksi rijetkog stečajnog razloga – prezaduženosti. TS Zagreb postupa po prijedlogu varaždinske tvrtke Zagorje Tehnobeton, koja teoretski može stalno tražiti stečaj Tehnike iz istog razloga.  No, sad je ponovo određeno provođenje ključnog dokaza kroz knjigovodstveno-financijsko vještačenje Tehnike. 

Stalni sudski vještak za financije i računovodstvo Nada Mlinar koja je za to određena ima rok od 30 dana, dok je za potrebe izrade nalaza i mišljenja Tehnici naloženo da preda vještaku na uvid svu raspoloživu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje i imovinu. Recenta zbivanja zasad nisu ostavila bitan trag na poslovanje i  zaposlenost Tehnike.  Štoviše, prema našim informacijama, praktički sva su im gradilišta aktivna, a plaće uredno isplaćuju. To je ujedno i glavna razlika u usporedbi s problemima s neisplatom niza plaća u koje je lani upao Viadukt, završivši nakon obustave predstečaja na prijedlog tadašnje uprave ipak u stečaju.

Od izgradnje zgrade za Agram osiguranje nadalje sve ide prema planu, uz blago osipanje radnika, ali bez naznaka egzodusa, potvrdio je direktor Tehnike Zlatko Sirovec. Naglasio je i da postoje različite mogućnosti u pogledu rješenja problema s kojima  su suočeni. "Čvrsto vjerujem da nema uvjeta za stečaj na osnovu prezaduženosti", izričit je Sirovec. Što se blokade tiče, znakovito je da se iz redova dobavljača nijedna tvrtka nije priklonila aktiviranju svojih eventualnih instrumenata putem sustava prisilne naplate.

Interes dobavljača u vidu uredne naplate situacija od strane investitora riješen je na fer način.  Eventualni problemi u razdoblju trajanja blokade 'bajpasirani' su u izravnom odnosu dobavljača i investitora koja je mogućnost predviđena člankom 602. Zakona o obveznim odnosima. Račun Tehnike ipak 'u crvenom' s iznosom od oko 85 milijuna kuna, nakon aktiviranja bankarske garancije vezano za projekt gradnje vojne bolnice u Alžiru, kad je na prvi poziv francuske banke HBOR ispunio svoju obvezu, čini se da je veći rizik.  Uz državnu banku koja je prije nešto više od mjesec dana blokirala Tehniku, po automatizmu krenuli su i bankari, konkretnije blokira je i PBZ koji ima kvalitetno osiguranje.

S obzirom na blokadu u trajanju već 30-ak dana, Tehnika vodi utrku s vremenom, navode poznavatelji, posebice vis a vis činjenice da je njezin predstečajni prijedlog odbijen dok se ne riješi stečajni prijedlog te zbog okolnosti da nakon blokade u kontinuitetu od 60 dana zakonski više nije niti moguć predstečaj. Deblokada računa vlastitim aktivnostima po mnogima je jedino zdravo rješenje, a navodno postoje potencijalni investitori koji su zainteresirani za kupnju atraktivne imovine.

Što se nekretnina tiče, pored poslovne zgrade Tehnike u vlasništvu u Zagrebu ima i oko 300.000 m2 poslovne ili stambeno-poslovne namjene. Izdvaja se po atraktivnosti 114.000 m2 u Resniku, procjenjenih na 110 milijuna kuna, zatim oko 120.000 m2 u Škorpikovoj gdje je tek jedna parcela procijenjena na oko 7 mil. eura, kao i cca 22.000 m2 u Radničkoj na glavnom putu za zračnu luku Tuđman.

Potencijalni investitori već se prema našim izvorima raspituju zbog različite mogućnosti izgradnje. Da vode pregovore s potencijalnim investitorima u sklopu jedne od varijanti izlaza nije negirao ni Sirovec. I dok Tehnika čini se radi na monetizaciji svoje velike imovine od oko 860 milijuna kuna, prema procjeni sudskog vještaka iz pravomoćno riješenog u korist Tehnike prvog prijedloga stečaja od strane Zagorja zbog prezadužen osti (utvrđeno je da su obveze manje od imovine za 260 ml. kn), pitanje je što je manevarski prostor za novo vještačenje.

Pojedini suci s VTS-a načelno će tek reći da je to novo razdoblje nakon donošenja prve sudske odluke, što bi značilo obveze koje su u međuvremenu aktivirane kroz blokadu.

Uz ograničenje da se ne može ulaziti u presuđenu stvar u odnosu na razdoblje koje je obuhvaćeno prvim vještačenjem, doznajemo i da je u proteklih 20-ak godina, koliko je na snazi ova vrst stečajeva, ukupno provedeno njih 60-ak tisuća (uključujući skraćeni postupak), ali je manje od 1% stečajeva otvoreno zbog prezaduženosti. Za to postoji više razloga, a ključni je zakonska obveza predlagatelja da stečajnom sudu u prijedlogu dokaže vjerojatnost postojanja prezaduženosti, što praktički nije moguće bez suradnje s dužnikom koji ima popis imovine i obveza.