U sklopu 10. Međunarodne konferencije ISABS 2017., nedavno održane u Dubrovniku, gdje se govorilo o budućnosti dijagnostike i medicine općenito, kao i novom pristupu zaštite ljudskog zdravlja koji je omogućio razvoj tehnologije, razgovarali smo s čelnim čovjekom Philipsova odjela za inovacije Jeroenom Tasom. Philips je danas svjetski lider u medicinskoj tehnologiji, koji svojim znanjima i ekspertizom na globalnoj razini može podići razinu učinkovitosti medicinskih postupaka, poručio je pritom Tas.

Koliko su daleko u tome otišli pokazuje prvi put u ovom dijelu Europe predstavljena Philipsova integrirana platforma za naprednu preciznu dijagnostiku – IntelliSpace Genomics, a da u ovom važnom procesu nije preskočena ni Hrvatska svjedoči u Dubrovniku potpisan ugovor o strateškoj suradnji sa Specijalnom bolnicom Sv. Katarine. 

Prema vašem mišljenju, koji je najveći problem zdravstvenog sustava današnjice?
Naglasak treba preusmjeriti na kvalitetu, a ne kvantitetu izvedenih liječenja i postupaka. Tako i Hrvatska, iako mala zemlja, može postati predvodnicom nove generacije medicinskih postupaka u kojima je naglasak na učinkovitosti. 
U tome pomaže upravo personalizirana medicina i ako biste pokazali da je prikladno liječenje ono koje uz manji trošak dovodi do boljih rezultata, mogli biste povesti promjene koje će se preliti dalje po svijetu.

Po čemu se Philipsove inovacije razlikuju od drugih?
Nakon inicijalne javne ponude (IPO) drugih naših segmenata poslovanja, Philips je u potpunosti posvećen razvoju zdravstvene tehnologije, odnosno proizvoda i rješenja za medicinsku dijagnostiku i sistema za praćenje pacijenata. Zdrav život naš je trenutni fokus te smo globalni lideri u proizvodnji profesionalnih TV zaslona. Drugi segment poslovanja je MR oslikavanje neophodno za puno bolju dijagnostiku i pronalazak odgovarajuće terapije. Dosad su liječnici donosili odluke na osnovu fragmentiranih podataka, stoga im želimo omogućiti preglednost. Rekao bih da se radi i o svojevrsnoj revoluciji jer dobivamo precizniju sliku čovjeka i liječenja postaju učinkovitija i jeftinija.

Mislite li da je Philips već promijenio živote?
Ne govorimo samo o konkretnim proizvodima, već objedinjenom pristupu koji podrazumijeva informacije u stvarnom vremenu. Recimo to ovako, kod srčanog ili moždanog udara radi se o minutama koje spašavaju živote.  Zamislite tehnologiju koja će omogućiti da osoba koja upravo ima srčani udar pronađe sebi najbližeg medicinskog stručnjaka. Povežite to s informacijama o kapacitetima obližnjih bolnica koje su u danom trenutku u mogućnosti primiti pacijenta i dobijete sjajne rezultate. Bolja kontrola kroničnih bolesti drugi je primjer na koji se fokusiramo s ciljem povećavanja kvalitete života. Naime, do svake od tih velikih promjena dovode male i trajne promjene koje se sada mogu pratiti – ako ih možemo vidjeti na slikama, možemo pratiti i razvoj bolesti. Genetika, obiteljska povijest i drugi faktori važni su za upravljanje rizicima obolijevanja. U godinama koje dolaze naučit ćemo mnogo o sebi.

Može li se zaključiti kako je tehnologija koja se trenutno razvija sve bliže u kući i liječenju na daljinu?
Želimo ohrabriti ljude da u bolnice ne odlaze pod svaku cijenu. Prva stvar, u bolnicu idete kada je prekasno za sprječavanje, a dobar dio pacijenata onamo odlazi i bez konkretnih razloga. Na kraju krajeva, bolnice su i dosta opasna mjesta, samo kada pomislite na sve zaraze koje ondje vrebaju. Zašto biste boravili ondje osim ako nije baš nužno? Vjerujem da se 78 posto dijagnostike i liječenja može odvijati i izvan bolnice. Podupremo li takav pristup umjetnom inteligencijom, eliminira se i faktor ljudske pogreške, dok ste sa medicinskim stručnjacima u kontaktu virtualnim putem. 

S obzirom na to da vaši proizvodi uključuju i cloud uslugu koja objedinjuje veliku količinu podataka o pacijentu, postoji li zabrinutost za sigurnost tih podataka?
Uvijek postoji rizik, no znamo i da je privatnost zaista važna. Za svaku informaciju pitat ćemo dopuštenje osobe od koje dolazi, ali na umu treba imati sljedeće – kako su sve informacije korisne za kreiranje šire zdravstvene slike na nacionalnoj ili široj razini, ili su jednako tako vrijedne u praćenju razvoja određenih skupina bolesti, uz ovu tehnologiju možete donirati informacije na isti način kao što se danas doniraju organi. Informacije se, osim onih iz DNK-a, mogu pohraniti nevezano za konkretnu osobu, bez imena i prezimena, u znanstvene svrhe. 

Preciznom dijagnostikom do ušteda

Pristup o kojem smo razgovarali podrazumijeva i uštede, a taj se novac može investirati u istraživanje i razvoj? 
Većina zdravstvenih sustava ima sistem u kojem su liječnici plaćeni bez obzira na učinak. Jednostavno je – ako plaćate za bolest, dobit ćete bolest, no ako plaćate za zdravlje, zdravlje ćete i dobiti. Uzmimo za primjer ugradnju umjetnog kuka. Ako biste liječniku rekli da će biti plaćen ili nagrađen za dobar rezultat, bez drugih potencijalnih komplikacija, on će se potruditi da operacija dobro prođe. Kvalitetan medicinski postupak danas je moguć zahvaljujući informacijama koje su dostupnije no ikad prije. Dodatni trošak se generira ako morate naknadno liječiti pacijenta ili ponavljati postupak jer inicijalna procedura nije urađena kako treba. Precizna dijagnostika osigurava da raspolažemo s više novca jer eliminira suvišne troškove. Tako ostaje više novaca za istraživačke i razvojne projekte.