Početkom 2021. tvrtke u većinskom vlasništvu države, sve na listi od posebnog interesa i iz portfelja CERP-a, očekuje zaživljavanje sustava ranog upozoravanja na rizike poslovanja (Early warning system – EWS).

Model je to koji se u državnim tvrtkama već uspješno primjenjuje u mnogim europskim državama, poput Danske, Švedske, Švicarske i Poljske, čija su iskustva poslužila i u pripremi uvođenja ove prakse u Hrvatsku.

Ta novina najavljena je već proljetos Nacionalnim programom reformi za 2020. godinu, kao nastavak već prethodno uvedenog sustava detaljnijeg i učestalijeg informiranja o poslovanju državnih poduzeća.

Nekada su izvješća o poslovanju državi njezine tvrtke podnosile jednom godišnje, a od lani i na polugodišnjoj i kvartalnoj razini, uz predaju i godišnjih i srednjoročnih planova, te informacija o njihovoj realizaciji.

Sada se ide i korak dalje, pa će tamo gdje se uoči neka “boljka” i potencijalni rizik za stabilnost poslovanja, uprave dobiti i puno ozbiljniji zadatak.

Za razliku od prethodnog sustava informiranja o poslovanju, gdje su sve tvrtke ispunjavale jedan unificirani program u koji su unosili svoje podatke, novi sustav EWS zahtijevat će individualan pristup u kreiranju sustava indikatora upozorenja.

Za državne tvrtke za koje se ukaže potrebnim ovakav monitoring, izradit će se tzv. KPI (Key performance indicators) – ključni indikatori poslovanja, prilagođeni njihovim specifičnim uvjetima.

U teoriji i praksi u privatnom sektoru taj model podrazumijeva postavljanje jasnih ciljeva i koraka ka njihovu ostvarenju, te praćenje realizacije uz jasno utvrđivanje odstupanja i greški, kao i onoga tko ih čini. Kako će to u državnom sektoru izgledati i tko će i kako reagirati kada se upali “alarm”?

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na čijem je čelu Darko Horvat, navode kako će se kroz KPI definirati relevantni interni i eksterni pokazatelji, kvalitativni i kvantitativni, koji će se redovito pratiti i procesno unapređivati i nadograđivati. U slučaju ‘podizanja crvenih zastavica’ kažu kako će se osnivati radne skupine.

U njima će, pak, biti predstavnici tog ministarstva, odnosno CERP-a ako je riječ o tvrtki iz njihovog portfelja, te resornog ministarstva. Sam spomen radnih skupina navodi na zaključak o sporosti rješavanja ovoga problema, no konkretnije će se o samom postupku i djelovanju na terenu znati i moći ocjenjivati kada se vidi smjernice koje Horvatovo Ministarstvo u suradnji s ostalim nadležnim resorima i CERP-om treba izraditi u idućih 60 dana.

Točnije, predviđeno je da se izrade dva dokumenta, kojima će se precizno definirati s jedne strane pravila i postupci za odgovorne u tvrtkama koje uvode sustav ranog upozoravanja EWS, te s druge strane za odgovorne u državnim tijelima koji će pratiti primjenu i efekte novoga sustava.

Zasad još nema ni službenih informacija koje od tvrtki bi mogle biti prve u uvođenju sustava ranog upozoravanja. No, ako je cilj omogućiti okvir restrukturiranja, kako se navodi u obrazloženju Vlade, za očekivati je da će to biti one iz sektora prometa, koje već neko vrijeme prolaze takve procese, poput Hrvatskih željeznica (HŽ), Hrvatskih autocesta (HAC) i Croatia Airlinesa.

Iz portfelja CERP-a već se u startu većina može pripremati za novi sustav, poput Jadroplova, Borova ili Brodarskog instituta. No, status nekih tvrtki koje nisu izravno u portfelju još je nejasan, iako im je poslovanje neizvjesno, a imaju važnost i za državni proračun, poput 3. maja i Uljanik Brodogradnje 1856, koje su u vlasništvu Uljanika u stečaju.

Prema izvješću koje je Vlada ljetos imala na stolu, kvartalna izvješća o poslovanju dostavljale su ukupno 64 tvrtke, no, sve informacije o sadržaju označene su tajnima i povjerljivima, te nisu dostupne, a isto će po svemu sudeći biti i s novim sustavom ranog upozoravanja.

Bit je da država, kao vlasnik, bude upoznata sa stanjem na terenu i da se može pravovremeno reagirati ako se uoče komplikacije i opasnost da bi poduzeće moglo zapasti u teškoće.

Ta su poduzeća od važnosti za proračun, javne usluge i gospodarstvo u cjelini, a dosadašnja praksa u vezi s restrukturiranjem državnih poduzeća, kažu u Ministarstvu, nametnula je nužnost poboljšanja praćenja i omogućavanja promptne reakcije na potencijalne rizike u operativnom i financijskom poslovanju.

“Još tijekom svog mandata ministra gospodarstva isticao sam potrebu efikasnijeg upravljanja državnom imovinom, što je svakako jedan od prioriteta ove Vlade. Sve na čemu radimo proteklih nekoliko mjeseci upravo ide tome u prilog”, kaže ministar Darko Horvat, ističući da se tako država želi postaviti kao još aktivniji sudionik poslovnih procesa koji se odvijaju u tvrtkama od posebnog značaja.

Napominje i kako s druge strane na stolu nekog od ministarstava redovito stižu problemi tvrtki u kojima država ima manjinski udjel, a gdje ne može utjecati na poslovne odluke.

“Za mene je to nedopustivo i vrijeme je da svi postanu svjesni svoje odgovornosti koje imaju prema pojedinom trgovačkom društvu, državi kao vjerovniku, a posebno prema radnicima”, poručuje Horvat, iako ovim režimom tvrtke s manjinskim državnim udjelom neće biti obuhvaćene.

Iako će biti pamćen po aktivnosti obnove Zagreba nakon potresa, za njega kao nadležnog ministra bit će, kaže, važno da u mandatu ostvari tri prioriteta u radu resora – prodaju manjinskih udjela, prodaju i aktivaciju nekretnina, te upravo efikasnije upravljanje tvrtkama u kojima država ima većinski udjel. Ispunjavanje tih ciljeva uklapa se i u Akcijski plan za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu.

Inače je tehnička priprema za uvođenje novog instrumenta u praksu korporativnog upravljanja obavljena u okviru Programa potpore strukturnim reformama, iz kojeg je Ministarstvo državne imovine od EU dobilo bespovratnu pomoć od 350.000 eura i suport EBRD-a.