Pokazatelj broja bankrota rani je znak za mjerenje raspoloženja u poslovnom okruženju, pa za ilustraciju kako stoje stvari u europskom gospodarstvu zadnji kvartalni podaci Eurostata nisu baš “ružičasti”. Naime, od prvog tromjesečja 2022., uključujući drugo tromjesečje 2023., broj proglašenja stečaja u jasnom je uzlaznom trendu, ali Hrvatska, zanimljivo počevši od ove godine, više nije dio tog trenda.

U kontekstu posljednjeg povećanja u drugom tromjesečju 2023., kad su objave stečaja u EU dosegnule najviše razine od 2015. nadmašivši čak prethodni vrhunac iz prvog tromjesečja 2015., hrvatska pozicija se dodatno ističe. I to ne samo zbog znatnijeg pada broja novih stečajeva, već i zato što u posljednje vrijeme ni sama RH nije zabilježila takvu stečajnu prekretnicu.

Stoga, što je tome razlog, odnosno je li slika stečajeva odraz hrvatskog gospodarstva koje pokazuje otpornost, pa se to preslikava na brojke o novim stečajnim predmetima, ili je štrajk sudskog osoblja malo zamutio sliku? Je li moguće da su posrijedi velike razlike između zemalja u stečajnim zakonima, pa je ovo posljedica?

Trend nije dobar

Prema odgovorima koje smo dobili praktički od svih trgovačkih sudova u zemlji jasno je da znatniji pad novih stečajnih predmeta nije posljedica štrajka sudskog osoblja, iako je on uzrokovao ponegdje i veće zaostatke u radu. Utoliko, niže navedene brojke ne znače da hrvatski stečajni suci i upravitelji ove godine imaju bitno manje posla, a potvrda toga dolazi kroz najavu kako će se na najvećem TS-u u zemlji – onome u Zagrebu – do kraja godine riješiti zaostaci nagomilani u aktivnim stečajnim predmetima koji su izazvani štrajkom.

Generalno, pak, s oprezom treba uzeti kretanja u europskom stečajnom mozaiku, jer proglašenje bankrota nije smrt za poduzeća. Tako ni podatak da je u drugom tromjesečju sezonski prilagođeni broj proglašenja stečaja porastao za 8,4 posto u EU i za 9 posto u europodručju, u usporedbi s prvim kvartalom 2023., ne mora značiti da će automatski porasti i broj ugašenih poduzeća. No trend nije dobar jer je, usporedbe radi, u prvom kvartalu 2023. broj proglašenih stečaja porastao za 4,2 posto u EU i za 3,5 % u eurozoni, u odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje 2022. Upravo zadnja tromjesečna usporedba po državama članicama pokazuje da je među državama članicama najveći porast primijećen u Mađarskoj (+40,8%), Latviji (+24,8%) i Estoniji (+24,6%), dok je najveće smanjenje zabilježeno na Cipru (-48,5%), Hrvatskoj (-23,6%) i Danskoj (-15,9%). Najpogođeniji su pružatelji usluga smještaja i prehrane te sektor prijevoza i skladištenja.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave, koje u okviru svojeg djelokruga donosi normativni okvir stečajnog postupka, na naš upit navode da je posljednjim izmjenama Stečajnog zakona uveden sustav ranog upozoravanja kako bi se “pravne osobe i poduzetnici kod kojih nadležna tijela uoče poteškoće u poslovanju na vrijeme obavijestila te im se pružila mogućnost savjetovanja o načinima rješavanja nastalih financijskih poteškoća”. Uz to, kažu, redefiniran je način izbora stečajnih upravitelja. “Statistički podaci na koje ukazujete rezultat su pozitivnih učinaka gospodarskih mjera Vlade i učinaka donošenja Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti kojim su se umanjile negativne posljedice epidemije bolesti COVID-19”, navode u Ministarstvu.

Stečaj znači i kraj

Smanjenje broja bankrota koje je inače primijećeno u mnogim državama članicama u prva dva tromjesečja 2020. doista se može objasniti mjerama podrške poduzećima tijekom početka krize izazvane pandemijom. Nakon toga, broj proglašenja stečaja povećavao se tri uzastopna tromjesečja, od trećeg tromjesečja 2020. do prvog kvartala 2021. Potom su se broj novih stečajeva smanjivao u tri uzastopna kvartala, od drugog tromjesečja do četvrtog tromjesečja 2021. U tijeku je rast proglašenih bankrota šest kvartala zaredom i čekaju se podaci za treći kvartal 2023., jer tromjesečni pokazatelji pružaju ažurnije i češće informacije o gospodarskom okruženju za poduzeća od tradicionalne godišnje poslovne statistike.

Čak i ako je poduzeće proglasilo stečaj to ne znači da uvijek i svugdje prestaje sa svim aktivnostima. No, kod toga postoje velike razlike između zemalja u pogledu zakona o stečaju: u nekim zemljama, kada poduzeće proglasi bankrot, to znači da mora odmah prekinuti sve aktivnosti, dok drugdje može nastaviti poslovati pod određenom operativnom kontrolom. Kroz prizmu te vrlo različite stečajne regulative stručnjaci promatraju i navedene Eurostatove podatke.

Tako i zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko koji je kao stručnjak za stečajeve ispred Odvjetničke komore sudjelovao u izradi novog Stečajnog zakona, smatra da se vrlo vjerojatno radi o različitim metodama praćenja stečajeva kod Eurostata. “Konkretno, u Hrvatskoj se statistički razdvaja stečaj i predstečaj, dok većina drugih zemalja predstečaj provodi u okviru stečaja. Primjer je Njemačka gdje većina poduzeća koja otvaraju stečaj zapravo reprogramiraju dugove i nastavljaju dalje, pa zato imaju velik broj stečajeva. U Hrvatskoj je uvedena regulacija predstečaja doslovno prije samog stečaja i sve to radimo formalno izvan stečaja, tako da tvrtke koje idu u stečaj u 90% slučajeva ne nastavljaju raditi”, kaže Ljubenko.

Drugi razlog za ovu razliku u podacima po njemu može se sastojati u tome da su naša poduzeća puno manje ovisna o globalnim trendovima, te su ovisna prvenstveno o turizmu koji dugoročno nije imao značajne gubitke. Međutim, Ljubenko napominje da se kod podataka o kretanju broja stečajeva kod nas može vrlo egzaktno pratiti kretanje, jer smo “jedina država EU gdje se 99% stečajeva pokreće po službenoj dužnosti (Fina), budući da naš zakon regulira da dužnik ni vjerovnik realno nemaju interes pokretati stečaj, jer će stečaj nakon 120 dana blokade pokrenuti Fina”. Jednako tako, kaže, 99% pokrenutih stečajeva od Fine se doista i otvori, jer je poduzećima gotovo nemoguće postići deblokadu ako prije toga 120 dana to nije učinjeno, a nisu niti pokušali otvoriti predstečaj.

Blagi rast

Kako se hrvatski stečajni zakon, brušen nakon zadnje financijske krize, pokazuje kao jedno od najpogodnijih rješenja za kristalno jasnu sliku po pitanju bankrota, Fina je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani imala manje posla. Poslala je konkretno na TS-ove ukupno 1304 prijedloga za otvaranje redovnog stečajnog postupka i 1543 zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka. U istom razdoblju prošle godine poslala je ukupno 1444 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i 1951 zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka. Ovo bi moglo upućivati na to da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj otvoreno novih stečajeva za barem tisuću dužnika. No, iz odgovora Trgovačkih sudova to trenutno nije bilo moguće utvrditi. Naime, tek dio Trgovačkih sudova ima podatke i o broju novo otvorenih postupaka, što je precizniji pokazatelj u odnosu na broj pokrenutih postupka i prijedloga. No, prema podacima koje smo dobili znakovito može biti i to što dio TS-ova bilježi blagi rast postupaka predstečajne nagodbe. TS u Pazinu je ove godine zaprimio sedam prijedloga za PSN (lani nijedan), ali isto tako bilježe i manji broj prijedloga za redovni stečaj, i to za 43 društva s ograničenom odgovornošću (lani je to bilo za 73 tvrtki) te za jedno dioničko društvo. Isto se odnosi i na prijedlog za skraćeni stečaj – 146 dužnika u prvih šest mjeseci 2023., u istom razdoblju lani bilo ih je 133.

U prva dva kvartala ove godine TS u Bjelovaru je zaprimio osam prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka, a lani su imali tri prijedloga, te 115 prijedloga za otvaranje redovnog stečajnog postupaka, a u istom razdoblju ove godine 110. Zaprimili su i 72 zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupaka, a u prva dva kvartala 2022. – 94. Trgovački sud u Osijeku u prvih šest mjeseci lani zaprimio je prijedloge za četiri predstečajna postupaka, zahtjeve za 170 skraćenih stečajnih postupaka i prijedloge za 182 redovna stečajna postupka. U istom razdoblju ove godine zaprimljeno je pet predstečajnih postupaka, 154 skraćena stečajna postupka te 142 redovna stečajna postupka.

“Navedene brojke pokazuju predmete koji su zaprimljeni, međutim s obzirom na rokove postupanja određeni dio predmeta je riješen nakon razdoblja u kojem je zaprimljen – bilo otvaranjem postupka, otvaranjem i zaključenjem, bilo obustavom ili odbačajem prijedloga/zahtjeva. S obzirom na to da službenici i namještenici Trgovačkog suda u Osijeku, izuzev jednog dijela službenika i namještenika Stalne službe u Slavonskom Brodu. nisu sudjelovali u štrajku, isti nije bio od utjecaja na rad, već je na broj predmeta utjecalo stanje u gospodarstvu općenito”, navodi službenik za informiranje viši sudski savjetnik Ivan Čulić.

Štrajk nije utjecao

Što se tiče Trgovačkog suda u Varaždinu, dobili smo podatke od upraviteljice pisarnice sudske uprave Trgovačkog suda u Varaždinu Darinke Martinčević: u prvih šest mjeseci ove godine imali su 207 stečajnih postupaka i devet predstečajnih, što je pad u obje vrste postupaka, odnosno u istom razdoblju lani imali su 210 pokrenutih stečajeva i 11 pokrenutih predstečajeva. Trgovački sud u Zagrebu, u odgovoru ureda predsjednika suda, navodi kako broj predmeta u odnosu na prošlu godinu ukazuje na blagi trend pada. “Gospodarski subjekti koji završavaju u stečajnim postupcima najčešće su se bavili djelatnostima vezanim uz trgovinu i usluge. Međutim, podatak o visini blokade dužnika sud nije u mogućnosti statistički obraditi, kao ni podatak o radnicima kod otvaranja postupka stečaja ili predstečaja”, stoji u odgovoru. Dodatno iznose da su ove godine u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja na TS Zagreb riješena 1763 stečajnih predmeta, od kojih je 69 predstečajnih postupaka.

“Prošle godine je u istom razdoblju riješeno 2053 predmeta upisničke oznake “St‟ od kojih je pet predstečajnih postupaka. Do kraja godine sud će riješiti zaostatak u broju riješenih predmeta u odnosu na prošlu godinu, sve vezano uz štrajk. Naime, štrajk službenika i namještenika na Trgovačkom sudu u Zagrebu bio je zakonito proveden, uz najmanji mogući utjecaj na stečajne predmete”, stoji u odgovoru.

U navedenom kontekstu, zanimljivi su naročito podaci o broju otvorenih insolvencijskih postupaka koje smo ipak dobili u TS Split i TS Dubrovnik. Splitski TS navodi da je u prvom polugodištu 2023. na tom sudu otvoreno 11 redovnih stečajeva i pet predstečajnih postupaka, dok je u istom razdoblju lani otvoreno osam redovnih stečajeva i tri predstečajna postupka. “Za vrijeme trajanja štrajka službenika i namještenika u pravosuđu obavljali su se svi hitni poslovi, kao i u slučajevima u kojima je prijetio nastanak nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete strankama. Koji su to slučajevi odlučivao je nadležni sudac, pa se navedeno odnosilo i na stečajne predmete”, kažu.

Prema podacima TS Dubrovnik primijećeno je da je u prvom polugodištu 2022. zaprimljeno nešto više od 12 posto više prijedloga za stečaj nego u istom razdoblju 2023. Također u istom razdoblju 2022. je otvoreno za oko 70% više stečajnih postupaka nego u istom razdoblju 2023. Obzirom da je u vrijeme štrajka službenika i namještenika na sudovima rađeno na predmetima koji su hitni, navode da štrajk nije značajno utjecao na stečajne predmete, te se “znatno manji broj otvorenih stečajnih postupaka ne bi mogao pripisati posljedicama štrajka”.

U prva dva kvartala prošle godine zaprimili su 78 prijeloga te otvorili 35 stečajeva, dok je u istom razdoblju ove godine bilo 64 prijedloga, te 20 otvorenih stečajeva. “Primjećuje se da u 2023. u stečaju završavaju stečajni dužnici kojima je račun blokiran za manje iznose i koji nemaju zaposlenih ili imaju mali broj (najčešće jedan do tri) zaposlenika, te da dužnici uglavnom nemaju imovine, a ako je imaju radi se o imovini neznatne vrijednosti. Dužnici koji imaju (veću) imovinu i veći broj zaposlenih uglavnom pokušavaju svoj problem riješiti kroz postupak predstečajne nagodbe, a ako ipak završe u stečaju, kroz stečajni plan. Čini se da je u zadnje vrijeme nešto veći od uobičajenog broj dužnika koji spadaju u red malih prijevoznika, pa i uslužne djelatnosti”, navodi predsjednik Trgovačkog suda u Dubrovniku Srđan Gavranić.

Sve u svemu čini se da Eurostat pogrešno prati kvartalne podatke za proglašene bankrote u Hrvatskoj, jer dobivaju podatke od pravosuđa, a pravi podatak bi dobili od Fine. Prijedlozi Fine moraju se otvoriti, osim u slučaju da se dugovi plate što je u toj fazi – rijetkost.