Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do proljeća iduće godine predložit će prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju nakon što se postojeći u posljednjih četvrt stoljeća mijenjao desetak puta. Zakon će se, kažu, pripremiti prema planu rada Plenkovićeve Vlade, u kojemu je naznačeno nekoliko otprije poznatih promjena: povećanje majčinskog dodatka na mirovinu, nova formula za usklađenje mirovine te uvođenje stalnog dodatka na mirovinu, takozvane 13. mirovine, čija bi visina ovisila o duljini radnog vijeka, piše Večernji list.

Svi ostali elementi i moguće promjene predmet su rasprava, a na stolu se nalazi i analiza Svjetske banke koja je nedavno predočena socijalnim partnerima i pozvanim stručnjacima.

U prijevremenu sa 62 godine

Vlada se u sklopu Nacionalnog programa oporavka obvezala da će 20 godina od početka posljednje velike reforme napraviti analizu mirovinskog sustava te je taj posao povjeren Svjetskoj banci koja je krajem 90-ih i sudjelovala u izradi trostupne mirovinske reforme.

Svjetska banka u novom dokumentu tvrdi da će u sljedećim godinama i desetljećima doći do dodatnog pada mirovina u odnosu na plaće ako Hrvatska ne krene u “cjelovitu reformu koja uključuje popularne i nepopularne mjere“.

Popularne mjere bile bi nova formula za usklađivanje mirovine, još jedno povećanje najnižih mirovina za tri posto te povećanje dodatka na mirovinu sa 4 do 27 posto na 7 do 30 posto za radničke mirovine. Nepopularne mjere prvenstveno se odnose na produljenje radnog vijeka, no Plenkovićeva Vlada odmah je poručila da je za njih dulji radni vijek završena priča.

Hrvatska je već jednom povećavala radni vijek na 67 godina (prvo nakon 2038. godine, a kasnije je ta granica spuštena na 2031. godinu), što je Vlada povukla nakon što je više od 700 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju “67 je previše“. Svjetska banka i danas “barata” sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine.

U sporoj bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine.

Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.