Svjetska banka zadržala je procjenu rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,9 posto, a povećala procjene za iduće godine na prosječno 2,7 posto, zahvaljujući osobnoj potrošnji, izvozu i snažnim turističkim rezultatima.

Ta financijska institucija procjenjuje da će u idućoj godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2,6, a u 2019. godini za 2,8 posto, dok je u lipanjskim procjenama očekivala rast hrvatskog BDP-a u 2018. za 2,5, a u 2019. za 2,6 posto.

"Očekuje se da će osobna potrošnja ostati robusna, odražavajući fiskalno ublažavanje, oporavak tržišta rada i povećanje povjerenja potrošača", navodi se u izvješću Svjetska banke pod nazivom "Migracija i mobilnost", objavljenom prošloga tjedna, a u kojemu su ažurirane gospodarske procjene za europske i zemlje središnje Azije.

Ističe se i da je izvoz roba ključan u poticanju rasta, pri čemu se tvrtke dodatno integriraju u tržište Europske unije, a inozemna potražnja glavnih trgovinskih partnera jača.

Ulaganja će se intenzivirati, zahvaljujući apsorpciji sredstava iz EU fondova, osobito javne investicije u infrastrukturu, navodi se u izvješću.

Analitičari te banke očekuju da će se u ovoj godini fiskalni deficit povećati na 1,3 posto zbog poreznog rasterećenja i opuštanja potrošnje.

Potaknut rastom gospodarstva, deficit bi nakon toga u 2018. i 2019. trebao pasti na prosječno 1,0 posto, što bi dovelo do daljnjeg postupnog smanjenja udjela javnog duga na 76,4 posto BDP-a u 2019. godini.

Pozitivan razvoj situacije na tržištu rada, pri čemu bi ILO stopa nezaposlenosti do 2019. trebala pasti ispod 10 posto, trebao bi podržati rast raspoloživog dohotka.

A nastavak oporavka gospodarstva podržat će daljnji pad nezaposlenosti, pa Svjetska banka očekuje da će tzv. apsolutna stopa siromaštva i dalje padati te u 2019. godini iznositi 4,9 posto.

Svjetska banka poručuje i da su rizici po gospodarstvo umjereni. "Iako su fiskalni rezultati bolji od očekivanja, nova fiskalna ekspanzija i neizvjesnost u vezi domaće politike povećavaju rizike od usporavanja tempa strukturnih reformi i postizanja održivosti javnog duga", navodi se u izvješću Svjetske banke.

Dodaje se da rizike predstavljaju i još uvijek visoka razina zaduženosti privatnog sektora, problemi u Agrokoru, te da Hrvatska ove i idućih godina treba refinancirati znatan dio javnog duga.

"Kreditni rejting države ostaje i dalje špekulativni, no izgledi su poboljšani, što upućuje na to da bi ubrzanje tempa konsolidacije i strukturnih reformi (poslovnog okruženja, regulatornih reformi) moglo dovesti do poboljšanje rejtinga", navodi se u izvješću Svjetske banke.