Svjetska banka izvijestila je u četvrtak da prognozira nastavak stabilnog rasta hrvatskog gospodarstva, pri čemu je podignula procjenu ovogodišnjeg rasta na 2,7 posto, no uz izraženije negativne rizike.

“Porast se uglavnom zasniva na oporavku osobne potrošnje i snažnom rastu turizma, ali i investicijskih aktivnosti koje se odvijaju uz potporu sredstava iz fondova EU-a. Unatoč znatnim nepovoljnim okolnostima, očekuje se da stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj tijekom cijelog prognostičkog razdoblja ostane blizu razine od tri posto (2,5 posto u 2024. te tri posto u 2025.) jer se predviđaju umjerenija inflacija i povoljniji vanjski izgledi. Stabilan rast i smanjene potrebe za fiskalnim potporama dovele bi, prema očekivanjima, do ograničavanja fiskalnog deficita i postupnog smanjenja javnog duga koji bi do kraja 2025. godine trebao pasti ispod granice od 60 posto BDP-a”, stoji u izvješću Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije.

Podsjetimo, Svjetska banka je početkom lipnja iznijela prognozu o rastu hrvatskog gospodarstva u 2023. godini za 1,9 posto.

Iz Svjetske banke u izvješću navode da negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u nastajanju i razvoju Europe i središnje Azije. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih robnih tržišta i skoka cijena energenata, a svjetska financijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uvjeta financiranja, kažu.

Svjetski gospodarski rast u razdoblju 2020. – 2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti, ističu.

Prognoziraju da će inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini iznositi 8,4 posto, da će u 2024. usporiti na 3,9 posto, a u 2025. na 2,3 posto.

Usporavanje rasta zemalja zapadnog Balkana

Banka za zemlje zapadnog Balkana prognozira usporavanje rasta na prosječnih 2,5 posto ove godine i porast na 3,3 posto u 2024. i 2025. godini, što bi proizašlo iz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postupnog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem financiranju sudjeluju donatori.

U 2023. godini potrošnja je ostala postojana u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU, navode iz Svjetske banke. S druge strane, podignuli su prognoze rasta za širu regiju, na 2,4 posto.

Rast u Ukrajini 3,5 posto, u Rusiji 1,6 posto

“Porast proizlazi iz poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje središnje Azije, postojane potrošnje građana u Turskoj te bržeg rasta od očekivanog u Rusiji zbog ogromnog rasta državnih izdataka za vojsku i socijalne programe”, napisali su, dodajući da bi bez Rusije i Ukrajine regionalni output dosegao očekivani rast od tri posto u ovoj godini.

Tako, nakon što se 2022. godine ukrajinsko gospodarstvo nakon ruske invazije smanjilo za 29,1 posto, ove je godine vjerojatan gospodarski rast u Ukrajini od 3,5 posto, zahvaljujući stabilnijoj opskrbi električnom energijom, povećanoj javnoj potrošnji, neprekidnoj podršci donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.

Ovogodišnji rast u Turskoj dosegnut će 4,2 posto, što je posljedica smanjene političke neizvjesnosti i postojane potrošnje građana. No, prosječna stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno će pasti na 3,5 posto uslijed smanjene domaće potražnje u uvjetima sve viših kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije.

U Rusiji će skok državne potrošnje i postojana potrošnja građana vjerojatno dovesti do rasta od 1,6 posto u 2023. godini, što će oslabiti na 1,3 posto u 2024. te 0,9 posto u 2025. godini zbog ograničenja kapaciteta i slabije domaće potražnje, prognoziraju.

Za središnju Aziju predviđa se jačanje rasta na 4,8 posto u tekućoj godini i održavanje prosjeka od 4,7 posto u 2024. i 2025. godini pod uvjetom da inflacija bude umjerena.

“Međusobno povezani gospodarski šokovi ruske invazije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika uzrokuju znatne izazove za Europu i središnju Aziju. Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih gospodarskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije gospodarstva”, izjavila je potpredsjednica Svjetske Banke za Europu i središnju Aziju Antonella Bassani.